Povod temi emisije je nadolazeći 53. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije koji će u Hrvatskoj biti obilježen 31. svibnja. Papa Franjo je za ovogodišnji 53. Svjetski dan medija uputio poruku pod naslovom: ‘Udovi smo jedni drugima’ (Ef 4, 25). Od social network comunities do ljudskih zajednica“. U središtu pozornosti su Internet, društvene mreže i stvarne zajednice.

dr. sc. Krunoslav Novak

Komentirajući prisutnost Crkve na internetu dr. Novak je rekao kako se uočava da je Crkva prisutna i da nastoji pratiti što se događa, kako u klasičnim medijima tako i na internetu i na društvenim mrežama. “Sigurno da trendovi koji se događaju razvojem digitalnih medija pred nas stavljaju izazov i nova pitanja na koji način sudjelovati, biti prisutan. Tu onda postoje različite razine s jedne strane službene Crkve, odnosno institucija, a s druge strane postoje različiti laički portali, profili, društvene mreže koji su kršćanskog nadahnuća pa nastoje doprinositi tome da jedna riječ koja je i informacija, koja će biti i informativna i edukativna i katehetsko-evangelizacijska, bude prisutna. Kako se neprestano mijenjaju trendovi tako treba nastojati pronalaziti putove i korake da riječ evanđelja koju crkva nastoji posredovati odgovarajući na Isusov poziv da naviješta njegovu riječ, te trendove u komunikacijama treba slijediti”.

U osvrtu na poruku pape Franje koji ističe da su društvene mreže dobre, ali i da predstavljaju opasnost da se izgubi dimenzija zajednice, dr. Novak je istaknuo važnost da svaki kršćanin posvijesti sebi da je dio jednoga tijela – Crkve. Trendovi ovoga vremena i druševenih mreža ne pridonose jačanju međuljudskih zajednica u konkretnom fizičkom ambijentu i svakodnevnom životu. Tako se, kako je rekao, često može dogoditi da ljudi koji žive u kući slabije poznaju međusobne interese, od onih s kojima su u kontaktu preko društvenih mreža. Podsjetio je da se čovjek ostvaruje u odnosu prema drugome, te ukazao na važnost promišljanja o dijeljenju osobnih podataka putem interneta, ali i na to da se vrijeme provedeno na društvenim mrežama ne može nadoknaditi u realnom vremenu i u konkretnim odnosima, jer se “cjeloviti ljudski odnos i komunikacija može ostvariti samo ako smo prisutni licem u lice”.

dr. sc. Suzana Peran

Na temelju iskustva u radu s mladim teolozima na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i na Odsjeku za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Peran je rekla kako su mladi katolici na osobnoj razini vrlo spremni biti aktivni sudionici interneta. No, izrazila je svoje mišljenje da, unatoč crkvenim dokumentima o zauzimanjima za medije, na teološkim fakultetima nije se još uvijek u potpunosti ostvarilo ono što dokumenti traže. Nadalje je govorila o posljedicama interneta na osobni pristup i na osobne slabosti, jer se pitanje ‘koliko lajkova vrijedim’ odnosi i na mlade i na odrasle. “Tako se na društvenim mrežama prikazuju detalji koji pokazuju koliko smo sretni, nasmijani, gdje smo u dobrome društvu, gdje imamo nešto za pokazati i tu se onda stvara iluzija jednog sretnog života i ljepote. Znamo da su mediji, kako pokazuju istraživanja, vrlo visoko kao uzor mladima za nasljedovanje, odmah nakon prijatelja, i onda se pokazalo da su mladima ali i starijima uzor osobe koje se susreću u medijima. Stoga je i ta narcisoidnost gdje je bitno da se nekome svidimo, važnija od onoga stvarnoga i bitnoga”.

Dr. Peran se osvrnula i na utjecaj društvenih mreža na novinarski posao gdje broj lajkova postaje kriterij vrednovanja, i zbog brzine i količine teksta koji se proizvodi istraživačko novinarstvo dolazi u krizu. “Društvene mreže su učinile da svatko može biti novinar, jer su išle za tim da pozivaju ljude da pošalju tekstove, i to je opet izazov za novinarsku etiku. Tako objave na Facebooku, Instagramu, svojevrsna vlastita razmišljanja i premišljanja, postaju izvor vijesti, a protiv toga se borimo, i takve vijesti i izfiltrirane fotografije ‘vrište’ s naslovnica, i onda urednici to stavljaju jer znaju da će te popularne osobe na društvenim mrežama privući pozornost na određeni medij. Žutilo se uvlači svugdje, pa nismo ni mi u našim vjerskim medijima na to imuni”. Također je istaknula da mediji mogu biti saveznici dobra. “Često tome svjedočimo kroz različite akcije, i papa Franjo gleda medije kao saveznike dobra i mislim da od medija ne trebamo odustati… Društvene mreže su stvarnost koje moramo biti svjesni, ali se moramo truditi da se podiže kvaliteta, a tu je i medijska pismenost. Trebalo bi se truditi na svim razinama i obrazovati sve, i odrasle i mlade”, rekla je dr. Peran.

mag. comm Vanesa Varga

“Internet nudi mogućnost samostalnog učenja, ali različite internetske stranice imaju niz linkova koji vas šalju na druge stranice i skreću s teme, a često se dolazi i do lažnih i nestručnih informacija”, rekla je mag. comm Varga. Dodala je da ne vjeruje da se dezinformacija može iskorijeniti, ali je naglasila da je važno djecu poučiti gdje se nalazi koristan i ispravan sadržaj, a gdje lažne informacije. Nadalje je rekla kako je dobro što je internet uključen u školski sustav i što se koriste sve dobre strane. No, pitanje je koliko to utječe na komunikaciju. “Internetska komunikacija napravila je puno štete hrvatskom jeziku. Na internetu komunikacija mora biti kratka, i sve se skraćuje, a skraćenice ulaze i u svakodnevni govor. S druge strane ne vodi se računa o bontonu. Ljudi često koriste mobitele u situacijama koje nisu primjerene, pa čak i na nastavi. Bonton 21 stoljeća je takav da npr. mobiteli ne trebaju biti vani dok ste u društvu u kafiću”.

Mag. comm Varga je također govorila o utjecaju lajkova na kriterij vrednovanja. Istaknula je da su novinari u utrci za lajkove, i to mijenja istraživačko novinarstvo. “Novinarstvo ide na uštrb kvalitete, informacija ide odmah i sada i nema se vremena provjeriti. Ljudi to čitaju i vjeruju, jer smatraju da je istinito ono što je u medijima. I tome neće biti kraja dok same medijske kuće i novinari ne odluče da neće ići u utrku za lajkovima i takvoj brzini plasiranja informacija koje su neprovjerene”. Osvrnula se je i na medijsku konvergenciju, naime, mediji se duže vrijeme stapaju jedni s drugima. “Radio postaje sve popularniji, zahvaljujući internetu, ljudi otvaraju televiziju i You tube, i klasični mediji opstaju jer se povezuju s internetom. No, opet je važno raditi na istraživačkom novinarstvu i dizati kvalitetu… Spoj svega je budućnost. Nema povratka natrag, jer ljudi traže sadržaj koji je namijenjen njima, personalizirani sadržaj, a kroz to radio i TV nudi svoj sadržaj”, naglasila je mag. comm Varga.