Argumenti HKR-a o temi: Koliko zaista poznajemo bl. Alojzija Stepinca?

Vlč. Vučak rekao je kako u Krašiću imaju veliku biblioteku kojom se hodočasnici mogu poslužiti, a sadrži knjige i materijale koje je Postulatura bl. Alojzija Stepinca otisnula u proteklih 30 godina. Naglasio je da te knjige treba čitati kako bi se prestalo Stepinca spominjati isključivo kroz prizmu komunizma.

„Stepinac nije nikakav narodni heroj ili junak, nije borac protiv Tita i komunista. Stepinac je duhovni lik, osoba koja je živjela sveto Evanđelje i nasljedovala Isusa Krista“, rekao je.

Župni upravitelj župe u Krašiću naglasio je da se o postupku kanonizacije blaženika više nema što kazati jer je postupak završen. Nadalje je rekao da su čuda u Vatikanu potvrđena, no ništa se ne smije objaviti za javnost dok datum proglašenja svetim ne bude utvrđen.

„Teološka komisija je dala svoje mišljenje. Niti jedan glas se ne protivi. Liječnička komisija je potvrdila čuda, ali o tome se ne smije govoriti dok bl. Alojzije ne bude proglašen svetim. U Vatikanu postoji nadbiskup koji ima ulogu ‚đavoljeg odvjetnika‘. Njegova je zadaća da poduzme sve kako bi osporila postupak proglašenja blaženim i svetim. Kad je taj nadbiskup došao u Krašić, nakon što je pročitao dokumentaciju koju je dostavio mons. Juraj Batelja i upoznao lik i djelo bl. Alojzija, rekao je da ga se svetim može proglasiti odmah. Ono što mi sada čekamo je datum“, poručio je vlč. Vučak.

Dr. Trbušić kazao je da vjernici u Hrvatskoj „u dobroj mjeri poznaju“ bl. Alojzija Stepinca. Tu tvrdnju temelji na istraživanju koje je proveo na studentskoj populaciji. Svoje mišljenje o blaženiku izrekli su studenti preddiplomskog i diplomskog studija Komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija i Hrvatskog katoličkog sveučilišta te studenti Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays.

„Većina ispitanika je odgovorila da je kardinal Stepinac ostvario veliki doprinos u očuvanju imidža nacionalnog brenda Hrvatske. Asocijacije koje su istaknuli su: domoljublje, uzor vjernosti, nepokolebljivost, istina, i tako dalje. Ono što je važno pitati je: Kakvim ga poznajemo? Ta konotacija je također većinski afirmativna bez obzira na mali dio javnosti koji je glasan pa nam se često čini da je riječ o velikoj skupini ljudi. Stepinac nije ni po čemu kontroverzan. Odnosno, možemo reći da je kontroverzan samo za intelektualno lijene osobe“, rekao je dr. Trbušić.

Dodao je da uz kardinala Stepinca veže riječ karakter. Jer od 1937. kada je blaženik postao zagrebačkim nadbiskupom do 2023., svaka njegova riječ, sva pisana ostavština, govori, poslanice, sve se može posadašnjiti.

„Karakternost je ono čega smo potrebni danas na političkoj, društvenoj, akademskoj i crkvenoj razini. Tu misao sam posudio od samog Stepinca koji je 1937. pred sveučilištarcima u bazilici Srca Isusova rekao da nam danas treba karaktera više nego ikada. Odnosno, da nam treba ljudi koji se neće sagibati ni lijevo ni desno, već će kad navali vjetar stajati uspravno poput debla hrasta“, rekao je.

Prof. Brković ukazala je na nužnost promjene do koje je došlo u proteklih godinu i pol, rekavši da je bl. Alojzije nezaobilazna osoba u kontekstu 20. stoljeća, a djeca su donedavno navikla na površan činjenični način poznavanja Stepinca.

„U školama se o Stepincu uči u razdoblju od 1946. godine. Činjenično se prođe razdoblje 1946., 1951., 1960., u kontekstu komunizma. Uloga Hrvatskog katoličkog sveučilišta je u tome da kroz znanstvena istraživanja i prezentaciju istine odgaja djecu u kontekstu vrijednosti koje je on zastupao i živio“, rekla je.

Ova profesorica povijesti i pedagogije istaknula je kako je po pitanju načina poučavanja srednjoškolaca o bl. Alojziju do promjene došlo 2019. godine. Tada je kurikularnom reformom došlo do izmjena u načinu poučavanja, a time i do prilike da se o blaženiku uči na drugačiji način. Hrvatsko katoličko sveučilište predložilo je da se tema bl. Alojzija Stepinca stavi u razdoblje 1941. godine pod prizmom „Nacionalni, rasni, vjerski, ideološki progoni i stradanja“ u kontekstu holokausta, genocida i drugih zločina protiv čovječanstva.

„Konkretna promjena je u vremenu posvećenom proučavanju Stepinca. Riječ je o dva školska sata, a ne da se Stepinca stavi u kontekst 1946. s nekoliko činjenica. Učenici moraju temeljitije analizirati, prosuditi uzroke, usporediti, tumačiti i vrednovati utjecaj onoga što se događalo u tom razdoblju od 1941. pa do blaženikove smrti. Nastavni materijal treba djeci i nastavnicima staviti na promišljanje odgojno-obrazovne vrijednosti koje su univerzalne i kojima je mjesto u školi“, zaključila je prof. Brković.