Povod emisiji bile su razne lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama i mogu uzrokovati paniku i strah vezano za priljev migranata. Stoga je namjera bila dati odgovor na pitanja: je li strah od migranata uistinu neopravdan? Koliko državne institucije imaju pod kontrolom ulazak migranata unutar granica RH? S kojim razlogom i iz kojih zemalja ti ljudi dolaze, te koji je krajnji cilj njihova putovanja?

Europska unija intenzivno se bavi pitanjem migracijskih kretanja koja su u 2018. godini pojačana i to kroz jačanje zaštite vanjskih granica, reformu europske politike azila i pojačanu suradnju sa svim zemljama preko kojih migranti pokušavaju doći u Europu, istaknula je državna tajnica za europske i međunarodne poslove u MUP-u. EU, istaknula je, želi urediti pitanje migracija tako da migranti prođu određene procedure i uđu legalno, te pritom dodala “da se trenutno briše granica između migranata koji su u potrebi za zaštitom, u tome slučaju je riječ o izbjeglicama, i onih migranata, a to je sve veći broj, koji su zapravo ekonomski migranti”.

Vezano uz govor o migrantima osvrnula se je i na Marakeški sporazum za kojeg je rekla da je naslov dokumenta “Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije”. Njime je UN želio urediti pitanje migracija koje su globalni fenomen, te prvi puta napraviti jasnu distinkciju između izbjeglica i migranata.

“Ovo je prvi dokument kojim UN priznaje da postoje izbjeglice s jedne strane jer se uz kompakt o migracijama raspravljao i kompakt o izbjeglicama. Hrvatska je u pregovorima o tome sudjelovala kao jedna od 27 država članica EU. Mađarska se od samoga početka isključila iz tih pregovora. Stajališta su se usuglašavala, delegacija EU je u New Yorku vodila računa da stajališta koja artikuliraju države članice EU da u skladu sa europskom pravnom stečevinom. A stajališta u ime 27 članica artikulirala je Austrija koja sada najavljuje da se na neki način ograđuje od toga, što me iskreno čudi, te kao argument navodi da dokument ne radi jasnu razliku između legalnih i ilegalnih migracija. Ja se s time ne mogu složiti, jer taj dokument vodi brigu o svemu o čemu je EU do sada po pitanju migracija odlučivala. Od potvrđuje ono što je trenutno europska politika, a to je da želimo regulirati migracije i na taj način vratiti povjerenje. Zapravo je osnovni problem s kojim se suočavamo kada danas govorimo o migrantima upravo izgubljeno povjerenje. Ne znamo tko nam dolazi i s kojim povodom nam dolazi. Kada uredimo to pitanje mislim da ćemo biti i puno otvoreniji da zaista pomognemo ili da na svoje tržište rada dovedemo ljude koje i mi u Hrvatskoj isto tako trebamo”.

S obzirom kako se poima migrantski problem u svijetu i u Hrvatskoj se može govoriti o migrantskoj krizi, rekao je dr. Cvrtila.

Istaknuo je da je Hrvatska doživjela 2015. godine veliki protok ljudi i kad su takvi scenariji u pitanju onda se potenciraju sigurnosni problemi unutar te priče. Kao članica EU i Hrvatska dijeli sve pokušaje u stvaranju politika koje bi bile učinkovite u smisli reguliranja migracija i prije svega smanjivanja ilegalnih migracija koje su danas najveći problem, i najveći izazov s kojim se suočava Hrvatska.

“Uz ilegalne migracije rastu i ilegalne kriminalne mreže, to je onaj izazov o kojem se premalo razgovara. A, te ilegalne mreže u tome procesu zarađuju ogromne novce koji se u složenim političkim uvjetima susjednih država mogu pretvoriti i u određene političke utjecaje, što potencijalno može imati veliki utjecaj na Hrvatsku. To je u ovom trenutku vrlo ozbiljan problem koji je u ovom trenutku na razini toga da se njime bavi granična policija i MUP. Međutim, mi moramo osvijestiti da to nije problem koji će se vječno moći tako tretirati i da se o njemu treba razgovarati u jednom širom kontekstu, u kontekstu europskih politika i u kontekstu onoga što mi kao RH definiramo kao interes”, rekao je dr. Cvrtila.

A, da je granična policija i MUP spremna za takav izazov potvrdila je Gras ističući da se trenutno intenzivno radi na tome da se policija podupre s tehničkom opremom – postavljaju se stupovi s kamerama, nabavljaju se termovizijske kamere i dronovi. Naglasila je da “razmišljanja ne idu za podizanjem žica, ograda i slično, jer smo bili i ostali otvorena zemlja”. S druge strane, dr. Cvrtila je rekao da migranti ne ostaju u Republici Hrvatskoj. Njihovi ciljevi su države koje imaju mogućnost zapošljavanja i integriranja u društvo, poput Njemačke, Danske, Nizozemske, Švedske, države koje inače u svoje sustave imaju ugrađene različite socijalne alate za prihvat takvih ljudi. “To ne znači da RH ne treba raditi svoj posao i štititi granice. Ona to radi i zbog sebe i zato što je to trenutno politika kako bi se spriječio masovniji dolazak ljudi prema europskom prostoru… Mislim da je ta politika isto tako jedna od poruka da se migracijama treba pristupiti zajedničkim politikama, regulirati migracije i imati ih pod kontrolom, jer se tako sprječava mogućnost da u vaš prostor ulaze ljudi s nekim namjerama koje su suprotne interesima i domaćeg stanovništva, ali i većine migranata o kojima, na žalost, često razgovaramo na temelju iznimki, poput počinjenog određenog nasilja, koje se pojavljuju u medijima”, istaknuo je dr. Cvrtila.

Na izdvojene slučajeve nasilja i na brojne slučajeve ‘fake newsa’ koji utječu na formiranje slike o migrantima pozornost je svratio i vjeroučitelj Miletić. Podijelio je svoja iskustva s terena – sam je bio u Bihaću, u Bosni i Hercegovini, gdje je obišao migrante, te upoznao očajne ljude. Ukazao je i na histeriju koja se pojavljuje među našim građanima, za koju je rekao da mu se ne sviđa. A na upit o islamizaciji Europe, rekao je da “imamo više problema s evangelizacijom katolika nego islamizacijom”.

Istaknuo je da je trenutna migrantska kriza prilika za svjedočenje i izgradnju mostova, jer je “zajedništvo jedini uvjet za ići naprijed”.