Izrael se u određenom smislu nalazi na rubu, demokratski sustav ondje je u opasnosti, rekao je poglavar opatije koju vode benediktinci iz njemačkog govornog područja.

O. Nikodemus će u ponedjeljak 25. rujna na godišnjoj skupštini „Inicijative kršćanskog Istoka“ (Initiative christlicher Orient – ICO) u Salzburgu održati predavanje o stanju u Svetoj Zemlji.

U razgovoru je podsjetio na izraelskog pisca i mirovnog aktivista Amosa Oza, preminulog 2018. godine. Oz je židovske ekstremiste koji napadaju pripadnike drugih vjeroispovijesti nazvao „židovskim neonacistima“, jer tijekom svojih napada često uzvikuju „Izrael židovima, nežidovi van“.

„Uvijek je bilo ljudi koji nas duboko mrze. Ali uvijek sam mogao reći da je to samo mala, radikalna manjina. Novost je da su ti ljudi sada u vladi“, rekao je o. Nikodemus. Vlada je, napomenuo je, dijelom krajnje desna i slijedi ideologiju kahanizma, ultranacionalnih ideja pomiješanih s vjerskim fundamentalizmom, rasizmom i otvorenom sklonošću nasilju.

Naveo je primjer kako se benediktincima otežava život. „U našem drugom samostanu u Tabghi na Genezaretskom jezeru 2015. podmetnut je požar. Incident je razjašnjen, podmetači požara dovedeni su pred sud. Odvjetnik koji je branio podmetače požara, vrijeđao nas je tijekom postupka na najgori mogući način – više je puta opomenut. Bio je to Itamar Ben-Gvir, koji je danas ministar nacionalne sigurnosti. Taj bi čovjek trebao biti nadležan za našu sigurnost!“

Vlast ne mijenja ljudsku ideologiju, „ali razuzdava ekstremiste. Kahanista je uvijek bilo. Samo, ako je u blizini bio policajac ili vojnik, pet puta su razmislili hoće li osloboditi svoju mržnju ili će povući pljuvačku i otići dalje. To se promijenilo“, rekao je opat.

Spomenuo je još jedan primjer: „Jedan izraelski novinar odjenuo se kao franjevac i prošetao gradom. Prvi koji ga je pljunuo bio je vojnik u odori. To je za novinara bio šok. Mislio je da je riječ o huliganima, ali ne, pljuju nas ljudi u odorama. Ranije je to bilo nezamislivo.“

Naravno, potrebno je razlikovati. I u parlamentu postoji oporba koja se zgraža nad tim pojavama. Postoji i sjajan predsjednik države, koji kao vodeći političar javno govori o temi mržnje prema kršćanima i zauzima se za mirni suživot, naglasio je o. Nikodemus.

Pritom je podsjetio da i on osobno podupire ideju izraelske države. „Izrael je jamstvo za sve židove na cijelomu svijetu da se unucima neće dogoditi ono što se dogodilo djedovima. To znači, ako antisemitizam negdje postane nepodnošljiv, svaki čovjek židovske vjere može sjesti u zrakoplov, otputovati u Izrael i ondje živjeti bez straha. To je za mene prekrasno.“

Deklaracija o neovisnosti Izraela iz 1948. imala je dvije komponente. S jedne strane sigurnost za židove iz cijeloga svijeta, s druge pak strane demokraciju i pravnu državu. No, po riječima o. Nikodemusa, sadašnja izraelska vlada sama predstavlja opasnost za taj državni projekt.

„Mnogi među mojim židovski prijateljima nabavili su u međuvremenu neku europsku putovnicu, na temelju podrijetla. Kažu: ‚Ova mi je vlada oduzela domovinu.‘ O. Schnabel se osvrnuo i na sukob između Židova i Palestinaca. „Na objema stranama postoje dvije temeljne težnje: Izraelci imaju temeljnu težnju za sigurnošću, imaju osjećaj da ih u tome ne razumijemo. Velika težnja Palestinaca je sloboda. I oni imaju osjećaj da ih ne razumijemo.“

Benediktinski opat osobno gaji veliku naklonost za obje strane, ali i jedne i druge kritički pita: „Imate li osjećaj da je vaša potreba za sigurnošću ispunjena ako tlačite drugi narod? I obrnuto: Vidite li da vaša borba za slobodu terorizira ljude kojima je zbog njihove obiteljske povijesti šoa u kostima?“

Međutim, o tomu se na objema stranama može razgovarati samo s malobrojnima. I jedna i druga strana smatraju se žrtvama, napomenuo je.

Nadu polaže u civilno društvo na objema stranama, a posebice na vjerske vođe. „Ono što uopće više ne podnosim, jest argument da su vjere problem. Ako se želi razgovarati s ljudima u Izraelu i Palestini koji imaju viziju toga područja, koji se trude oko pomirbe i ne izazivaju napetosti, onda su to upravo vjerske vođe“, naglasio je.

Godišnje zasjedanje ICO-a 25. i 26. rujna u Salzburgu bit će održan pod geslom „Kršćanstvo u Svetoj Zemlji – sadašnjost i budućnost“. Među sudionicima, uz crkvene predstavnike i stručnjake za Svetu Zemlju, bit će i biskup Graza Wilhelm Krautwaschl, koji će otvoriti skup, te salzburški nadopat Korbinian Birnbacher i salzburški pomoćni biskup Hansjörg Hofer.

Neka od središnjih pitanja na skupu bit će situacija kršćana danas u Svetoj Zemlji, konkretni izazovi s kojima se suočavaju, suradnja među Crkvama i mišljenje mladih kršćana.

Inicijativa kršćanski Istok više od 30 godina pruža potporu kršćanima prvenstveno na Bliskom istoku. Svake godine organizira niz humanitarnih projekata u Siriji, Iraku, Libanonu, Palestini i Jordanu. U 2022. ICO je skupio oko 1.2 milijuna eura donacija za nešto manje od 80 projekata. Godišnja konferencija ICO-a u Salzburgu redovito se organizira u suradnji sa salzburškom podružnicom zaklade „Pro oriente“.