Svečanost je počela euharistijskim slavljem koje je predvodio biskup Kovač, a nastavljena je svečanom akademijom. Blagoslov Svetih vrata označio je simboličan i duhovni uvod u svečano proglašenje Josipova svetišta manjom bazilikom.

U uvodnom govoru rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa mons. Antun Sente istaknuo je da vrata na sakralnim građevinama imaju duboko simboličko i teološko značenje. „Vrata na crkvama, bazilikama i katedralama predstavljaju prijelaz iz vremenitosti u vječnost, iz grešnosti u svetost, iz ograničenoga u Božju svemoć – a sve to u Božjoj prisutnosti koju u sakralnim prostorima snažnije prepoznajemo i živimo“, naglasio je mons. Sente.

Rektor svetišta podsjetio je da je ideju za izradu Svetih vrata još prije desetak godina osmislio akademski kipar Petar Dolić, autor spomenika Oluji u Kninu. Nova brončana vrata nastavljaju umjetničku i duhovnu cjelinu svetišta, nadovezujući se na bakrena glavna vrata autora Željka Marekovića Mareka, na kojima je prikazana povijest štovanja sv. Josipa u hrvatskom narodu.

Posebnost novih vrata jest u tome što su reljefno oblikovana s obje strane, pa tako nose dvostruku simboliku – onu koja poziva u sveti prostor i onu koja podsjeća na otajstvo euharistije.

Na vanjskoj strani nalazi se stilizirani križ sastavljen od četiri poveznice koje simboliziraju četiri karlovačke rijeke – Dobru, Koranu, Kupu i Mrežnicu – dok su u središtu uklesane Isusove riječi iz Evanđelja po Mateju: „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.“

Na unutarnjoj strani vrata nalazi se euharistijska simbolika: pet grozdova vinove loze podsjeća na Kristove rane i dar njegove krvi, dok žitno polje s trideset i tri klasa upućuje na Kristove godine života na zemlji. U gornjem dijelu nalaze se i osam zlatnih zrna, znak beskonačnog Boga koji neprestano sije sjeme svoje ljubavi u ljudska srca.

Autor vrata, akademski kipar Petar Dolić, u obraćanju je zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu nastanka tog umjetničkog djela. „Prošlo je deset godina od prve skice do ovih vrata. Do posljednjeg trenutka umjetnik nikada ne može biti siguran kako će djelo izgledati, ali sada mogu reći da je ispalo i bolje nego što sam zamišljao“, rekao je Dolić.

Posebno je istaknuo suradnju s Ljevaonicom umjetnina Ujević u Zagrebu, gdje su vrata izrađena. „Od jednog malog grumena doći do filigranskog brončanog odljeva nije posao jednoga čovjeka, nego cijeloga tima“, naglasio je umjetnik.

Iako takav projekt obično traje i do godinu dana, Sveta vrata izrađena su u tri mjeseca – od trenutka kada je Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata odobrio molbu zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše za uzdignuće svetišta na rang manje bazilike do same proslave toga događaja.

Umjetničku vrijednost vrata predstavio je povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić, jedan od najistaknutijih poznavatelja sakralne umjetnosti u Hrvatskoj. U izlaganju je istaknuo da nova vrata pripadaju bogatoj tradiciji sakralnih vratnica u hrvatskoj umjetnosti, od srednjovjekovnih Buvininih vratnica u Splitu do suvremenih umjetničkih rješenja.

Govoreći o simbolici vrata, Špoljarić je istaknuo: „Ova vrata nisu samo granica prostora nego prije svega prolaz. Čak i kada su zatvorena, ona su zapravo otvorena – otvorena prema dubini vjere i Božjoj prisutnosti.“

Dodao je kako umjetnik Petar Dolić u tom djelu uspijeva spojiti suvremeni umjetnički izraz s jasnom simbolikom kršćanske vjere, čime vrata postaju prostor meditacije i duhovnog promišljanja.

Poseban trenutak svečanosti bilo je čitanje i potpisivanje povelje koja je potom položena u unutrašnjost Svetih vrata zajedno s imenima svih dobročinitelja.

Naime, na poziv rektora svetišta odazvalo se 1381 donatora, čijom su velikodušnošću prikupljena sredstva potrebna za izradu i postavljanje vrata.

Kako je istaknuto tijekom svečanosti, imena donatora bit će skrivena ljudskom pogledu, ali poznata Bogu „koji vidi u skrovitosti i uzvraća u skrovitosti“.

Okupljenima su se obratili i predstavnici lokalne vlasti. Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić istaknuo je kako sv. Josip ima posebno mjesto u identitetu grada. „Karlovac sa svetim Josipom pokazuje svoju kulturnu, umjetničku, ali posebno duhovnu dimenziju na koju svi možemo biti ponosni“, rekao je Mandić.

Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin podsjetila je na trajnu poruku koju sv. Josip nosi i današnjem društvu. „U vremenu u kojem ima mnogo buke, a malo se čuje, potrebno je vratiti se vrijednostima poniznosti, tišine i obitelji koje nam sveti Josip pokazuje“, istaknula je županica.

Svečanu akademiju glazbom su obogatili maestro Krešimir Klarić na orguljama i Lucija Klarić, koji su izveli Bachovu skladbu „In deine Hände, befehl ich meinen Geist“ iz kantate „Actus Tragicus“ te sporanisitica Monika Pranjić koja je otpjevala psalam liturgijskog dana na misnom slavlju. Akademski glumac Robert Kurbaša izveo je pjesmu „Pri svetom Kralju“, te pročitao Povelju.

Pjevanje na misnom slavlju predvodio je župni zbor Sveti Josip pod ravnanjem s. Blandine Rakarić, ministranti Josipova svetišta vođeni ceremonijarom vlč. Matijom Pavlakovićem, rektorom Međubiskupijskog sjemeništa i vlč. Ivanom Ivičekom vikarom Svetišta.

Uz rektora mons. Sentea, koncelebrirali su umirovljeni vojni biskup Juraj Jezerinac, rektor zagrebačke katedrale mons. Zlatko Koren, direktor Kršćanske sadašnjosti vlč. Anto Šuljić, dekan i župnik Krašića Ivan Vučak, profesor biblijskih znanosti na KBF-u dr. sc. Tomislav Zečević, župnik Presvetog Srca Isusova Kristijan Gatarić i župni vikar u Presvetoj Trojici u Karlovcu fra Siniša Pucić.

Na misnom slavlju i svečanoj akademiji sudjelovalo je i desetak akademskih umjetnika slikara i kipara. Program akademije vodile su krizmanice Dora Sumina i Ana Huljina.