Biskup Križić se u homiliji osvrnuo se na povijest štovanja Marije te opisao nastanak štovanja Gospe Karmelske. „Crkva štuje Blaženu Djevicu Mariju pod različitim imenima, a ta različita imena imaju za cilj posebnije istaknuti neke misterije iz Marijina života ili označavaju jednu posebnu povezanost Marije s nekim lokalitetima gdje se Marija posebnije štovala ili se u tim mjestima ukazala i dala vjernicima, ili cijeloj Crkvi, važne poruke. Tako je i ime Karmelska Gospa vezano uz goru Karmel na sjeveru Izraela gdje su živjeli redovnici pustinjaci i tu sagradili kapelu u čast Blažene Djevice Marije, njegovali posebnu pobožnost prema Isusovoj majci i poticali druge vjernike na štovanje Djevice, a onda su se, iz ljubavi prema Mariji i iskustva njezine ljubavi, prozvali njezinom braćom.“

Biskup se potom osvrnuo na liturgijska čitanja te molitvu proroka Ilije na brdu Karmelu. „Prema tradiciji, mnogi duhovni učitelji su interpretirali pojavljivanje oblaka iznad gore Karmela, koji je trebao donijeti željenu kišu, kao navještaj Djevice koja će rađanjem Sina Božjega donijeti svijetu kišu milosti.“ Tako je u tom prizoru na gori Karmelu duhovna tradicija Crkve prepoznala naviještenje kako Marijino tako i Isusovo.

Proroka Iliju opisao je kao upornog i dosljednog čovjeka, koji ne odustaje od svoje molbe Bogu, te vjernicima postavio pitanje: „Draga braćo i sestre, moramo ispitati sami sebe: koliko smo ustrajni u našoj molitvi? Tko bi od nas išao sedam puta na vrh gore da uvijek iznova provjeri ima li oblaka? Za diviti se i tom mladiću koji, nakon što je dva-tri puta uzašao na vrh gore i sišao, da nije rekao: ‚Dosta je! Ne mogu više! Nemoj me praviti budalom!‘“

„Po primjeru svetog Ilije vidimo koliko je važno biti ustrajan u molitvi, ali on nije jedini primjer koji nam je dan kao poticaj za molitvu. Sam Isus Krist stalno poziva na molitvu, donosi nam primjer slabašne udovice čiju je molbu sudac uslišao ne zbog dobrog srca već zbog njene ustrajnosti. Isus nam poručuje: ‚Molite i primit ćete, tražite i naći ćete, kucajte i otvorit će vam se.‘ Nije On taj koji samo poziva na molitvu, primjerom kada uslišava svoju Majku na gozbi u Kani Galilejskoj, pokazuje da On kao Bog sluša naše molbe, ali i sam Isus Krist crpi snagu iz molitve: ‚Kada se Isus nađe u smrtnoj borbi, još je žarče molio, molitvom je pobijedio strah, smogao je snage ustati i, ne samo čekati patnju, nego joj krenuti u susret.‘“

„Marija, Njegova majka, ni u najtežoj boli nije posustala u molitvi, nego je pod Križem svoga sina molila. I Mariji je molitva bila glavni oslonac. Izdržala je zahvaljujući snazi molitve koja je držala njezinu vjeru, ljubav i nadu. Takva Marija nam je od Isusa darovana za majku. Ona pod križem u patnji dobiva od Isusa poslanje da se brine za nas i da nas štiti kao svoju djecu. To je glavni zadatak majke. Djeca kada su uplašena ili kada ih nešto boli spontano idu majci. Tu uvijek nađu utjehu i pomoć. To je za nas Marija. Nitko tko se njoj utjecao nije ostao neuslišan.“

Biskup Križić homiliju je zaključio molitvom kardinala Kuharića koju je izmolio u ime cijelog hrvatskog naroda:

Presveta Bogorodice i Majko naša, milosti puna, daj Majko da po tvom zagovoru oživi Crkva i Domovina, daj da se skupi sve što je rasuto, da se osvijesti sve što je zaboravljeno, da iz vjerne i teške prošlosti izraste vjerna i svjetlija budućnost. Izručujemo ti i posvećujemo Crkvu i narod Hrvata u Domovini i po svijetu raseljen. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Umnoži nam vjeru, učvrsti nadu, ojačaj našu ljubav da prolazimo zemljom čineći dobro, da ustrajemo u pradjedovskoj vjernosti Petrovu nasljedniku u zajedništvu Katoličke Crkve. Najvjernija Odvjetnice Hrvatske, velika zagovornice sinova ljudskih, to te molimo. Amen!

Misu je suslavio dio članova Senjskog kaptola, među kojima domaći župnik Richard Pavlić, te još nekoliko svećenika. Asistirao je bogoslov Marko Butković. Pjevanje je predvodio katedralni zbor pod vodstvom Ivana Prpića Špike, uz orguljsku pratnju Milana Dučića.

Nakon mise središtem Senja prošla je tradicionalna procesija s kipom Gospe Ribarske koju su nosili mornari uz prvopričesnice u bijelom te pratnju Gradske glazbe. U završnoj riječi na trgu ispred katedrale domaćin preč. Pavlić zahvalio je svim dionicima proslave.