Mons. Milovan je u prigodnoj homiliji na početku istaknuo da nas okolnosti pandemije podsjećaju na ono što nam govori korizma, „sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“, no, s druge strane, blagdana utjelovljenja Sina Božjega, koji postaje čovjekom radi nas, govori nam da je čovjek beskrajno velik u Božjim očima.

Stoga je pozvan tako se i ponašati, ne misliti samo na materijalno, nego i na vrjednije stvari. Korizmeno nas vrijeme u tom smislu želi uozbiljiti na našem kršćanskom putu. Navještenje je Isusov i Marijin blagdan, rekao je biskup, Isus koji postaje čovjekom i Marija koja  postaje ‘Bogomajka’, kako smo čuli u Evanđelju.

Crkve Majke Božje imaju posebnu toplinu

To je najradosniji događaj u ljudskoj povijesti. Biskup je nadalje napomenuo kako liturgijski kalendar nastoji pratiti prirodni slijed događanja, devet je mjeseci između Navještenja i Božića, a jednako tako i za rođenje sv. Ivana Krstitelja, čije se rođenje slavi 24. lipnja, jer, navodi Evanđelje, „I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec.“ Navještenje je blagdan koji nas potiče na promišljanje o Božjoj dobroti.
Mons. Milovan je nadalje istaknuo kako crkve Majke Božje imaju posebnu toplinu, jer se tu osjećamo kao da smo kod svoje kuće, tu je Majka koja nas okuplja, tu smo kao braća povezani s drugim vjernicima. Osjećamo povezanost u visinu – s Bogom Ocem, u širinu – jedni smo drugima braća i sestre, te u dubinu – vjerom smo povezani s prethodnim generacijama od kojih smo primili život i vjeru.

Biskup je nadalje napomenuo kako je ove godine, uz blagdan sv. Josipa, započela Godina obitelji Amoris laetitia koju je papa Franjo proglasio 27. prosinca 2020. godine., naglašavajući tako njezinu važnost, ali i potrebu promišljanja o obitelji koja se danas nalazi pod utjecajem mnogih destruktivnih utjecaja. Crkva je danas pozvana braniti obitelj, te prigodno o današnjem blagdanu i za to se utjecati Mariji koju, uz ostalo nazivamo i Kraljicom Obitelji. Danas, kada se na poseban način u opasnosti nalazi očinski autoritet oca obitelji, u Godini sv. Josipa upravo nam njega Crkva stavlja za uzor, rekao je mons. Milovan.
Citirao je nadalje papu Franju koji ističe važnost riječi „molim, hvala i oprosti“ u svakodnevnoj međuljudskoj komunikaciji.

Crkva Sveta Marija Svetomore smještena je u blizini Žminja na cesti prema Puli

Danas molimo za naše obitelji, neka nam Majka Božja pomogne da i kroz te tri riječi vratimo kršćanske vrijednosti u naše obitelji. Zazivajmo je i utječimo se Majci Božjoj u našim molitvama, kako je to u susjednoj župi Kanfanar činio i naš bl. Miroslav Bulešić u teškim vremenima kada je ondje bio župnik, rekao je između ostalog mons. Milovan.
Misu su glazbeno animirali pjevači iz župnog zbora, uz orguljsku pratnju s. Auguste Modrušan.

Crkva Sveta Marija Svetomore smještena je nekoliko kilometara južno od Žminja na cesti prema Puli. Crkva je izgrađena 1723. godine, na mjestu ranijeg sakralnog zdanja iz 12. stoljeća. Jedna od njezinih osobitosti je prostrani trijem s karijatidama koji podržavaju krov trijema.

Kamene karijatide te crkve su obličjem ljudske figure, klesane u baroknoj maniri, u profinjenoj kompoziciji realističkih poza. Pretpostavlja se kako su djelo domaćeg kipara zavidnih mogućnosti, a smatra se i da su ponovno upotrebljene s nekog srušenog objekta iz okolice. Romanički izdvojen zvonik, visok 18 metara, sačuvan je u izvornom obliku i predstavlja jedan od najljepših sačuvanih romaničkih zvonika u Istri.

Spomen obilježje Presječeni monoliti, u spomen na žrtve svih totalitarnih režima

Nedaleko te crkve, Porečka i Pulska biskupija podigla je 2000. godine spomen obilježje Presječeni monoliti, u spomen na žrtve svih totalitarnih režima, a na kamenoj su ploči uklesana imena 15 svećenika i 3 bogoslova koji su ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata i poraća.
Ime crkve Sveta Marija Svetomore ima općenito dva objašnjena: Sveta Marija ‘sve to more’ (dijal.)- ‘sve to može, ona koja sve može’ i ‘svetomuore’ (dijal.) – ‘sveto more’, u neposrednoj blizini nalazila se do prije nekoliko godina prirodna vodena nakupina, oveća lokva.