Povod hodočašća su dva velika jubileja koja Katolička Crkva u Hrvata slavi ove godine, a vezana su za blagopokojnog kardinala Alojzija Stepinca. To su 120. obljetnica blaženikova rođenja u župi Krašić i 20 godina otkako ga je sveti papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim u Mariji Bistrici. Bl. Stepinac je i suzaštitnik Varaždinske biskupije. Svečanu euharistiju predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. Koncelebrirali su zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić, kancelar biskupije preč. Ivan Rak, kanonici Stolnog kaptola Blažene Djevice Marije na Nebo uznesene preč. Mirko Horvatić i preč. Damir Dobovec te šezdesetak svećenika varaždinske mjesne Crkve.

Uime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i svoje ime hodočasnike je pozdravio biskup Šaško. Podsjetio je kako je Varaždinska biskupija bila dio iste nadbiskupije koju je predvodio blaženi Stepinac, i koja je i danas usko povezana sa Zagrebačkom nadbiskupijom u krilu Zagrebačke crkvene pokrajine te kako je samostalni život Varaždinske biskupije gotovo podudaran s beatifikacijom njezina suzaštitnika. „Ovdje na grobu blaženog Alojzija očitujete blizinu i pouzdajete se u njegov zagovor te tako potvrđujete osjećaj vjere i vjernika koji živi duboko u našim župnim, redovničkim i obiteljskim zajednicama i neraskidiv je od naših osobnih života. Varaždinska biskupija s posebnom ljubavlju čuva spomen na mučeničke dane i odanost hrvatskoga puka u godinama blaženikova uzništva u Lepoglavi. Upravo je u Varaždinu prilikom euharistijskoga kongresa prije 80 godina blaženi Stepinac, braneći slobodu Crkve i protiveći se raznim ideologijama, jasno naglasio: ‘Euharistija je postala znak koji privlači sve oko euharistijskoga Krista, hrama našega’. Utječimo se njemu molbama u pomoć, zamolimo ga da učvrsti u nama katoličku vjeru da uzmognemo živjeti kao katolici, umrijeti kao katolici i da budemo dostojna djeca onoga koji nas je otkupio“, rekao je mons. Šaško.

Biskup Mrzljak, čija je baka sestra blaženog Alojzija, dok mu je sam Stepinac bio svjedok na potvrdi, u propovijedi je istaknuo kako ovim hodočašćem zaokružuju trodnevlje svetkovine Svih svetih. Rekao je kako bi groblja, koja se posjećuju ovih dana, trebala biti mjesta tišine. „Kao da na tom mjestu želimo čuti neki drugi glas, nešto s onoga svijeta prema kojem idemo. Ovi dani su itekako poticaj na razmišljanje o tome što nam šutnja na grobovima govori. Na grobovima naših pokojnih sigurno smo se prisjećali trenutaka kada smo na zemlji živjeli zajedno s njima. Donijeli smo im cvijeće kao znak poštovanja te svijeće kao simbol Krista – Svjetla. To paljenje svijeće je simbol naše vjere jer promišljamo o vječnom svjetlu koje bi trebalo svima nama svijetliti ovdje na zemlji, ali i voditi nas vremenitim putem prema vječnosti. To je taj govor šutnje koji često može biti glasniji od bilo kojeg drugog govora“, pojasnio je biskup, istaknuvši da je takav govor bio svojstven i bl. Stepincu.

„S propovjedaonice u zagrebačkoj katedrali govorio je kad je bio na slobodi, ali posljednjih petnaestak godina života dolazi upravo taj govor šutnje kada mu je bilo zabranjeno javno govoriti i pisati, nadvivši se pritom na njega sve zlo. Ali ta njegova šutnja pretvorila se u glas. Jer kršćanski vjernici su u svojoj povezanosti s njime znali da otvorena srca i duše mogu čuti njegov govor tišine. Iz prispodobe iz evanđelja znamo kada se pšenično zrno stavlja u zemlju, ono će istrunuti, ali će donijeti roda. Iz jednog zrna niknut će novi život. Tako je i bilo u životu blaženog Stepinca, on je danas živ i privlači nas svojim porukama i svetošću. To je njegov govor šutnje koji se sve više širi, a istina se sve više probija. Zato i danas, kada ovdje okupljeni častimo našeg blaženika moleći da bude proglašen svetim, pozvani smo slijediti ga u čvrstoći njegove vjere kako bismo i mi išli putem svetosti. Razmišljamo ovih dana o mnoštvu onih koji su proglašeni svetima. Ta svetost je za svakoga. Ne moramo živjeti čineći neke velike stvari, već živeći svetim životom idimo pobožno, da uvijek vidimo i znamo što Bog od nas traži. Tu blaženi Stepinac itekako glasno govori u našem vremenu“, rekao je biskup Mrzljak.

Prije završnog biskupova blagoslova biskupi su izmolili molitvu za proglašenje svetim blaženog kardinala Alojzija Stepinca na njegovu grobu, a nakon mise i svi ostali hodočasnici su imali prilike pokloniti se i sabrati na grobu našeg blaženika. Na misi je pjevao zbor sastavljen od katedralnih pjevača, članova Zbora mladih Varaždinske biskupije te članova pojedinih župnih zborova koji su sudjelovali u hodočašću. Dirigirao je Mislav Lucić, a za orguljama svirao katedralni orguljaš mo Višeslav Jaklin.

Dio hodočasnika obišao je i druge sakralne znamenitosti Zagrebačke nadbiskupije te rodnu kuću blaženog kardinala u Krašiću.