Uz njega je koncelebrirao provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Jure Šarčević, generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić, vikar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ivan Matić, koji je uoči ove proslave predvodio i trodnevnu duhovnu pripravu te još dvadesetak svećenika iz varaždinskih i okolnih župa.

Na početku misnog slavlja sve okupljene je pozdravio domaći župnik župe sv. Vida fra Mirko Kemiveš, zahvalivši svima koji su pristigli na slavlje Gospe Lurdske i Dan bolesnika. Podsjetio je kako je ovih dana kapucin sv. Leopold Bogdan Mandić proglašen zaštitnikom oboljelih od tumora u Italiji te izrazio nadu da će se dopuštenje s talijanskog područja protegnuti i na područje Republike Hrvatske, za što je potrebno dopuštenje Hrvatske biskupske konferencije, te vjeru da će u tome pomoći i mons. Palić.

U uvodnom dijelu mise biskup Palić podsjetio je kako se blagdan Gospe Lurdske povezuje uz Dan bolesnika, a kad se spomene Lurd pomisli se na čudo. No čudo je i što se Isus daje u euharistiji, rekao je te potaknuo okupljene da mole za dar vjere kako bi i to čudo uvijek prepoznali.

U homiliji biskup Palić uvodno je spomenuo nekoliko razloga slavlja. Prvi je 28. svjetski dan bolesnika uz koji je papa Franjo napisao i svoju poruku, a koju temelji na Isusovim riječima: „Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti“. „Došli smo danas ovdje moliti za sve one koji su opterećeni i izmoreni tjelesnim bolestima, ali i zahvaliti i moliti za liječnike i medicinsko osoblje koji se trude umanjiti tjelesnu patnju i bol. Naše molitve za bolesnike možda neće otkloniti tjelesnu patnju i bol, ali će joj dati smisao koji kao vjernici otkrivamo u Isusovom križu i patnji“, naglasio je biskup Palić.

Drugi razlog okupljanja je blagdan Gospe Lurdske koji nije slučajno izabran da bude i Svjetski dan bolesnika jer „netko je nazvao Lurd mjestom susreta neba i zemlje“. „Ali je Lurd i mjesto gdje su se dogodila mnoga čudesa. Neka od njih je Crkva priznala nadnaravnim, ali ta činjenica nam samo treba osvijetliti mjesto čuda u vjerničkom životu. Isus je činio čuda te je kao preduvjet za čudo tražio vjeru. S druge strane činio je čuda i kako bi one koji su ga slijedili priveo vjeri i u njima probudio vjeru. Isus od nas traži vjeru, čvrstu i ukorijenjenu za koju neće biti relevantna čudesa koja ćemo doživjeti i o kojima ćemo čuti. Čuda nam samo mogu pomoći da bolje živimo svoju vjeru“, rekao je mons. Palić.

Nadalje je biskup govorio o lurdskim ukazanjima koja pripadaju privatnim objavama. „Objava znači spoznati nešto što je bilo obavijeno velom tajne. U kršćanstvu to nešto, odnosno netko, ima Ime, to je Bog. U kršćanstvu objavu razlikujemo na privatnu i na javnu ili službenu objavu. Ta javna objava je Božje samopriopćavanje ljudima konkretnim riječima i djelima, a vrhunac objave za nas kršćane je Isus Krist u kojemu je Bog postao čovjekom. Isus je Bog i čovjek. I upravo u Isusu Kristu, u apsolutnome i jedinome Spasitelju, Bog nam se potpuno objavio i pokazao nam svoj spasenjski plan ljubavi prema nama i prema svakom čovjeku. Zato Katolička Crkva vjeruje da je javna, službena objava, koja se nalazi u Svetom pismu i tradiciji Crkve završena smrću posljednjeg apostola“, objasnio je biskup.

Nadalje je biskup Palić podsjetio na lik svete Bernardice kojoj se u Lurdu ukazala Marija. Kod ukazanja je imala 14 godina, kasnije je stupila u samostan, a umrla je u 35-toj godini života. Zanimljivost je i kako je Bernardica bila bolesna, ali nije ozdravila. I sam je pitala Gospu kada će ona ozdraviti, a Marijin odgovor je bio „na ovoj zemlji ne, ali ti obećajem nešto bolje i sretnije“. Podsjetio je biskup kako se Marija u Lurdu ukazala ukupno 18 puta, prvi put 11. veljače 1858. godine, a posljednji put na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja te godine.

„Ukazanja, viđenja dolaze od Boga… Tamo gdje se ukazanje poklapa s Božjom porukom koju poznajemo iz Svetoga pisma i iz učenja Crkve, tu smijemo imati pouzdanja… Ukazanja ne mogu zamijeniti Sveto pismo i sakramente. Ukazanja nam mogu dati poticaj i snagu da danas možemo živjeti ono što je naša vjera, a to je dopustiti da nas obnovi Božja ljubav, slaviti sakramente s novom radošću i slušati poruku Svetoga pisma otvorena srca“, poručio je vjernicima biskup Palić.

Pozivajući se na navješteno evanđelje, mons. Palić podsjetio je kako je u događaju navještenja Marija svojim „da“ Bogu postala majka Sina Božjega, ali i majka svakog vjernika. Marija je postala prva vjernica, ali i hodočasnica u vjeri: prošla je putovima života koji su slični našima; svuda tama, zbrke, neprilike, strah, umor, iznenađenja i prije svega bezbroj pitanja: Kako će to biti kad ja muža ne poznajem, što će reći moji: Josip i drugi, kako je Herod saznao za rođenje ovoga djeteta, zašto ga želi ubiti, koliko ćemo dugo morati ostati u Egiptu, hoćemo li ikada više vidjeti sina izgubljenog u Hramu, što se to o njemu priča u Kafarnaumu i okolici, a tek što znači ta strašna nesreća: smrt na križu na Kalvariji?…Pred svim tim pitanjima Marija vjeruje i Marija ljubi.

Završno je biskup upitao o poruci blagdana i zaključio da poruka može biti i Bernardičin odgovor na pitanje suvremenika što joj je Gospođa poručila. Bernardičin odgovor i Marijna poruka bila je: pokora, pokora, pokora. U hebrejskom izvorniku riječ pokora znači obraćenje Bogu čitavim bićem. „To obraćenje Bogu čitavim bićem znači promijeniti ponašanje, prije svega poslušnost Bogu, otkriti u sebi novo povjerenje prema Njemu, a to uključuje odvraćanje od loših i protubožanskih, ljudskih slabosti i sklonosti“, poručio je biskup Palić i zaključio da „slaveći ovaj Marijin blagdan želimo moliti upravo ovu promjenu u našim srcima, za promjenu našeg načina promišljanja, djelovanja i povjerenja u Boga“.

Na kraju mise riječi zahvale svima je uputio i gvardijan kapucinskog samostana u Varaždinu fra Mijo Šarčević. Biskupu Paliću darovao je licitarsko srce sa slikom grada Varaždina u znak zahvalnosti i sjećanja na ovaj susret.

Biskup Palić zahvalio je te izrazio nadu da će okupljeni od onog što su kroz trodnevnicu i sam blagdan Gospe Lurdske o Mariji čuli, barem nešto uspjeti ponijeti u život vjere.

„Čvrsto vjerujemo da nas na tom putu vjere prati ona koja je prva bila vjernica i uzor vjere, a to je Marija. Molimo njezin zagovor i molimo Božji blagoslov da nas prate u svim danima našega života kako bismo prispjeli u vječnu radost gdje nas, vjerujemo, čeka ona, u zajedništvu sa svima svetima u svim našim patnjama i trpljenjima kako bismo i taj križ spremno i uz Božji blagoslov dalje nosili“, poručio je biskup Palić.