Biskupa Palića pozdravio je duhovnik Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa vlč. Marko Hrskanović zaželjevši mu dobrodošlicu u sarajevsku bogosloviju. U duhovnim nagovorima bogoslovima biskup Palić približio je dva biblijska lika važna u vremenu došašća, a to su prorok Izaija i Ivan Krstitelj. Izaija, kojeg je isusovac Collins nazvao petim Evanđeljem zbog sličnosti tema s kanonskim Evanđeljima, jest prorok utjehe. On je prvi prorok koji je artikulirao da Bog spašava sve ljude jer će svima prirediti gozbu od pretiline (Usp. Iz 25, 6). On je također prorok nade i novih početaka što treba karakterizirati svakog kandidata za svećeništvo jer bez toga dvoga zapada se u defetizam.

U nagovoru drugoga dana duhovne obnove biskup Palić govorio je o značaju Ivana Krstitelja. On je glas Gospodinov u pustinji i pripravlja put Riječi. Njega karakterizira poniznost, šutnja i hrabrost što ga čini pravim svjedokom i zato ga Isus Krist naziva najvećim od svih rođenih od žene, ali u Kraljevstvu Božjem je najmanji jer je on samo preteča (usp. Mt 11, 11-13). Biskup Palić je posebno napomenuo da je on čovjek kontrasta jer živi pustinjsku samoću i tišinu, ali govori mnoštvu i to isto mnoštvo ga slijedi i uvažava. Po tom primjeru biskup Palić bogoslovima je napomenuo da je „potrebna tišina u Kristovoj prisutnosti kako bi se narodu prikladno mogla navijestiti Radosna vijest spasenja tj. da na taj način onda Bog može govoriti preko nas jer su svećenici samo oruđe u Kristovim rukama.“ Na kraju nagovora spomenuo je kako su proroci, posebno Izaija i Ivan Krstitelj, bili znak osporavan te je bogoslovima rekao da će i oni biti znak osporavan ukoliko budu pravi nasljedovatelji Kristovi jer svijet i danas kao i izabrani narod u Starom zavjetu ne prihvaća i ne poznaje proroke.

Poslije nagovora bogoslovi zajedno s biskupom Palićem, duhovnikom Hrskanovićem te biskupovim tajnikom vlč. Antonijem Zirdumom izmolili su krunicu te su slavili misu u bogoslovskoj kapeli. U homiliji biskup Palić referirajući se na čitanje (usp. Sir 48, 1-4. 9-11) govorio je o proroku Iliji koji je pridonio u očišćenju vjere Izraela jer je navijestio Boga koji se objavljuje u šapatu laganog lahora. Pozivajući se na naviješteni ulomak iz Evanđelja po Mateju (usp. Mt 17, 10-13) govorio je o povezanosti Ivana Krstitelja i proroka Ilije. Između njih postoje velike sličnosti u nastupu, službi, nevoljama (progonstvo), ali razlikuju se u odlasku na nebo. Ilija biva uznesen na nebo kao pobjednik dok Ivan Krstitelj biva ubijen kao zločinac. Time nalikuje na onoga kojega je najavljivao, koji će trpjeti od istih.

Biskup Palić govorio je i o otajstvu euharistije. Tako je spomenuo duhovnog pisca Carla Caretta koji u knjizi Pisma iz pustinje govori zašto nam se Krist ostavio pod prilikama kruha. Prvi razlog je zato što kruh predstavlja našu svagdanju hranu te tako onda bez kruha nema ni života. Drugi razlog je taj što Krist svojim prisustvom ne želi umanjiti našu slobodu. Jednako kao što se bogoslov ne ponaša isto kad je rektor ili biskup prisutan ili ga nema, tako i naše ponašanje ne bi bilo isto da Krist nije prisutan na taj najneupečatljiviji način u kruhu, nadodao je biskup Palić.

Po završetku misnog slavlja zahvalu za dolazak i održanu duhovnu obnovu biskupu Paliću u ime svih bogoslova i odgojitelja uputio je duhovnik Marko Hrskanović.