Biskup Palić predvodio misu na svetkovinu sv. Antuna Padovanskog u Beogradu

Večernju misu predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić. Prije mise bio je blagoslov djece i ljiljana.

Na početku propovijedi mons. Palić je rekao: „‘Zato se pomolih i razbor dobih, zavapih i primih duh mudrosti!’ Ovim su riječima započela današnja liturgijska čitanja na blagdan sv. Antuna Padovanskog. Kad se iz godine u godinu nađemo u svetištima ili crkvama posvećenima sv. Antunu na njegov blagdan, uvijek se postavlja pitanje: zašto je sv. Ante tako popularan i obljubljen svetac među ljudima? Zašto svugdje na svijetu ljudi vole ovoga sveca? Ne bismo mogli reći, draga braćo i sestre, da smo razumjeli životnu poruku i da nasljedujemo njegov primjer kad bismo mislili da ljudi vole sv. Antu i da ga slave samo zato jer pronalazi izgubljene stvari. Postoje u sv. Anti druge vrline koje ga čine privlačnim i izazovnim i nama danas.“

Kazao je i kako je sv. Antun tražitelj mudrosti. „Sv. Ante je tražio mudrost, poput kralja Salomona, kome se pripisuju i ove riječi iz prvoga čitanja. Pisac knjige mudrosti ne govori o ljudskoj mudrosti, nego o jednog drugoj, većoj: a to je mudrost koja dolazi od Boga. A ta se mudrost od Boga, kako nas uči Salomon, traži molitvom i nju se cijeni više od bogatstva, moći, zdravlja i ljepote. Slavlje današnjega blagdana ovoga Božjega čovjeka je da se svi mi zajedno ovdje zapitamo za što molimo zagovor sv. Ante. Za zdravlje ili bogatstvo ili ljepotu ili moć?“, rekao je mostarsko-duvanjski biskup.

„Sv. Ante je u jednom trenutku svoga mladog života prepoznao da ništa od toga na ovom svijetu nije bitno, osim pronaći pravu mudrost. Mudrost nije daleko, nedostižna i nepoznata. Ona nam je objavljena i utjelovila se u Isusu Kristu koji je vječna Očeva mudrost. Mladi kralj Salomon, na početku svojega vladanja, od Boga nije tražio ni moć, ni ljepotu, ni silu, nego je tražio i molio mudrost. A s mudrošću, kaže današnja Božja riječ, ‘dolaze sva dobra i od ruku njezinih blago nebrojeno’ ( Mudr 7, 11). Čemu služi bogatstvo, zaogrnuto ohološću? Mudrost Božja nas, naprotiv, uči da je ‘blaženije davat’. Čemu služi vidjeti svjetlost, ako nema onoga sunca pravde koje svijetli svima nama?“, naglasio je propovjednik.

Istaknuo je također riječi Pape na općoj audijenciji 9. travnja 2014.: „Mudrost je upravo ovo milost da se svaka stvar može gledati Božjim očima. Jednostavno je ovo: Božjim očima gledati svijet, situacije, konjunkture, probleme, dakle, sve. To je mudrost. Ako stvar vidimo kako se nama sviđa ili prema raspoloženju svoga srca – s ljubavlju ili s mržnjom, sa zavišću… Ne, to nije Božje oko. Mudrost je ono što Duh Sveti u nama čini da Božjim očima gledamo sve stvari. To je dar mudrosti. Naravno, da taj dar potječe iz intimnosti s Bogom, iz intimnoga odnosa koji imamo s Bogom, iz odnosa djece s Ocem. A Duh nam Sveti, kad imamo takav odnos, daje dar mudrosti.“

Mons. Palić kazao je da je sv. Antun Padovanski Propovjednik Riječi. „Sveti Ante je bio ne samo savršeni poznavatelj Božje Riječi, nego i onaj koji je tu Riječ naviještao i po njoj živio. Propovijedajući Božju Riječ, sv. Ante je nastojao izvršiti Kristovo poslanje“, istaknuo je.

„U Evanđelju smo čuli kako se nastavlja navještaj Isusove radosne vijesti. Kao navjestitelje Isus izabire nesavršene i krhke ljude, kao što smo mi. I svatko je od nas, a toga je i sv. Ante bio svjestan, primio isto poslanje kao i apostoli: ‘Propovijedajte!’ Ništa drugo. Ne govori: organizirajte se, zauzmite važna mjesta, učinite neko veliko karitativno djelo, nego jednostavno: ‘Propovijedajte!’ Što to moram propovijedati? Evanđelje, radosnu vijest, istinu o Božjoj nježnosti, ljubavi i milosrđu. Ne moje najljepše ideje, ne rješenje svih problema, ne bolju politiku i bolju teologiju. Samo Evanđelje, život i osobu Isusa Krista, Božju dobrotu i nježnost“, rekao je mons. Palić.

„Zato vas pozivam da danas riječima sv. Pavla molimo zagovor sv. Antuna ′da ne budemo nejačad kojom se valovi poigravaju i koje goni svaki vjetar nauka u ovom kockanju ljudskom, u lukavosti što put krči zabludi.‵ Vjera nije teorija. Vjera u Isusa Krista pomaže mi u svakodnevnom životu. To je sv. Ante naviještao, tako je i živio“, dodao je.

Propovjednik je za sv. Antuna Padovanskog kazao i da je Čudotvorac. „Sv. Antu častimo i kao velikog čudotvorca. U današnjem Evanđelju Isus govori o znakovima koji će pratiti djelovanje apostola. Međutim, najveće će čudo, draga braćo i sestre, biti naše obraćenje. Čudo je i što sve nas, ovako nesavršene, Isus šalje da izvršimo njegovo poslanje. Zato će sv. Pavao reći da imamo blago u glinenim posudama, da ta izvanredna snaga bude od Boga, a ne od nas“, protumačio je mostarsko-trebinjski biskup.

„Posljednji redak kojim završava današnje i cjelokupno Markovo evanđelje glasi: ‘Gospodin surađivaše s njima’. Sv. Ante, po kome je Bog učinio mnoga čuda, bio je svjestan da nikada nije sam, nikada ne radi svojom snagom, nego da u njemu postoji snaga njegove snage, mira, korijena njegovih korijena, snaga koja je uvijek isprepletena s njegovom snagom, a to je Kristova snaga.  Da, braćo i sestre, Uskrsli živi i djeluje po svome Duhu u nama, s nama i po nama. On djeluje u svakoj našoj gesti dobrote, svaki put kad izgovaramo živu i jasnu riječ, kad izgrađujemo mir, kad pružamo svjedočanstvo života. Poznavatelji života sv. Ante kažu da je pred smrt rekao: ‘Vidim svoga Gospodina Isusa Krista!’ I mi ćemo doskora vidjeti Isusa Krista, prisutnog u euharistijskom kruhu. Nećemo ga samo vidjeti, nego ga i blagovati, da on postane dio našega života i mi božanskoga. Molimo zagovor sv. Ante da nam daruje milost da doista jednom u stvarnosti vidimo svoga Gospodina Isusa Krista u društvu svetih na nebesima, u vječnoj slavi“, zaključio je mons. Palić.

Po završetku mise mons. Palić udijelio je blagoslov s moćima sv. Antuna.

Na kraju misnog slavlja gvardijan franjevačkog samostana u Beogradu fra Ilija Alandžak pozdravio je sve nazočne svećenike beogradske nadbiskupije, kao i vjernike. Biskupu Paliću zahvalio je na dolasku i predvođenju euharistijskog slavlja kao i na poticajnoj propovijedi.