Na početku euharistijskog slavlja biskup Palić pozdravio je svećenike, među kojima su bili provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, ravnatelj Caritasa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije don Željko Majić, kancelar biskupije don Stipe Gale i katedralni župnik don Josip Galić. Na poseban način pozdravio je i poželio dobrodošlicu prof. dr. Thomasu Schwartzu, generalnog upravitelja „Renovabisa“, humanitarne organizacije njemačkih katolika za Istočnu Europu i gosp. Herbertu Schedleru, referentu te organizacije za Bosnu i Hercegovinu, koji su, također, uključeni u humanitarnu pomoć Ukrajini.

U prigodnoj homiliji biskup Palić je vjernike podsjetio da se „ovim euharistijskim slavljem, kao partikularna Crkva pridružujemo inicijativi Vijeća europskih biskupskih konferencija da svakoga korizmenog dana jedna europska biskupska konferencija slavi misu i moli za mir u Ukrajini te za poginule u ratu i preminule od posljedica pandemije koronavirusa. Danas naša biskupska konferencija Bosne i Hercegovine ujedinjuje svoju molitvu na ove nakane“. Sve nazočne je pozvao da Gospodinu uprave „svoju molitvu za mir u Ukrajini, za sve prognane i izbjegle, za sve žrtve ove nerazumne agresije, koja se i dalje nastavlja i čije posljedice mnogi osjećaju. Duše svih poginulih preporučamo Božjem milosrđu“.

Vjernike je pozvao da „u ovoj svetoj misi molimo i za sve preminule od posljedica pandemije koronavirusa. Iako je ta pandemija izazvala mnoge podjele, mnoga različita mišljenja i stavove, činjenica je da je broj preminulih nesrazmjeran broju preminulih prijašnjih godina, što pokazuju i naše crkvene statistike s obzirom na broj umrlih i rođenih u odnosu na prijašnje godine. Duše svoje preminule braće i sestara preporučamo, također, Božjem milosrđu, a utjehu vjere molimo za njihove obitelji“.

Tumačeći biblijsko čitanje iz Knjige Levitskog zakonika o pozivu na svetost, biskup Palić je naglasio da je svetost Božji dar i da ona nije rezervirana samo za svetište, odnosno posebna mjesta. „Pobožnost i djela ljubavi nisu rezervirana samo za crkvu i crkveno dvorište. Svetost se iz svetišta proteže do zemlje i njezinih stanovnika. To je ono što Izraelski narod razlikuje od naroda kojima je okružen. Svetost je znak razlikovanja od drugih, ne toliko po vanjskom izgledu, koliko po stavu srca. Kako se postiže svetost? Svetost se postiže etičkim ponašanjem, moralnim načinom života, a ne samo obrednom preciznošću i točnošću“, rekao je biskup Palić.

Govoreći o konkretnoj ljubavi prema bližnjemu, biskup je rekao da nije potrebno dizati oči prema nebu ako se želi vidjeti Boga. „Naprotiv, potrebno je dotaknuti patnju potrebnih, koji su mi blizu. Moramo se obratiti da bismo pronašli Boga. Moramo se poniziti da bismo ga vidjeli, moramo zaprljati svoje ruke, da bismo mu bili bliži. Moramo savladati sebe da bismo mu mogli prići. Moramo svoje vlastite krune egoizma, oholosti, samodostatnosti skinuti, da bismo ga mogli pronaći“, naglasio je biskup Palić.

Govoreći o evanđeoskom odlomku o posljednjem sudu, biskup je rekao da je ta stranica evanđelja aktualnija danas više negoli ikada prije. „Evanđelje želi dati odgovor na važno životno pitanje: što si učinio svome bližnjemu? To pitanje će biti pitanje na koje će svatko morati dati odgovor. Isus, draga braćo i sestre, uspostavlja tako usku vezu između sebe i potrebnih, da se poistovjećuje s njima. Jer, ‘štogod učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste.’ Stoga, nije preuzetno reći da su gladna i žedna usta, Božja usta. Da je stranac koji traži sigurnost doma, Bog koji traži. Da je gol bez odjeće, Bog koji treba odjeću. ‘Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni’“, ustvrdio je biskup Palić.

„Udaljenost, prokletstvo, vatra, nisu ništa drugo nego pokušaj da se opiše da smo izgubili ono za što vrijedi živjeti: to je brat kojega imamo pored sebe, a ne naš ‘ego’, koji nam ne da da vidimo potrebe drugoga“, naglasio je biskup.

Biskup je rekao da ovih dana „gledamo nova ljudska bića, svoju braću i sestre, lice samoga Boga, kojima se oduzima svako dostojanstvo, oduzima im se sve, napuštaju svoj dom, svoj posao, svoj život, kako bi svoju budućnost povjerili u ruke Providnosti“. Pozvao je sve vjernike da ih uključe u svoje molitve i da sjedine svoja srca s njihovima u molitvi Gospodinu Isusu, Kralju mira, da usliši molitve i daruje mir našem vremenu i svakom srcu.

„Marija, Majka Crkva, utočište grešnika i okrjepa selilaca, neka nam bude utjeha u našem nemirnom vremenu. Molimo za mir i molimo Gospodina da u svakom trenutku bude blizu svima onima koji pate“, zaključio je homiliju biskup Palić.

Liturgijsko pjevanje je animirao katedralni zbor „Marija“ pod vodstvom maestra don Dragana Filipovića.