Biskup Škvorčević predvodio misu za poginule hrvatske branitelje i molitvu za mir u Ukrajini
Biskup Škvorčević predvodio misu za poginule branitelje iz pleterničkog kraja
Pleternica (IKA)
Požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je euharistijsko slavlje za poginule hrvatske branitelje iz pleterničkog kraja na Prvu korizmenu nedjelju, 26. siječnja u župnoj crkvi Sv. Nikole Biskupa u Pleternici.
Pozdravljajući sudionike slavlja, napose kandidate za svetu potvrdu, biskup je podsjetio da se „već tradicionalno svake posljednje nedjelje u veljači spominjemo u Pleternici svih hrvatskih branitelja iz pleterničkog kraja, koji su položili svoje živote za našu slobodu.“ Kazao je da im „ovom misom želimo zahvaliti, povjeriti ih Isusu Kristu i njegovoj pobjedi nad smrću, te obnoviti svijest kako je žrtva mnogih ljudi našu hrvatsku domovinu uzdržala u njezinu dostojanstvu.“ Podsjetio ih je da je „korizma vrijeme našega posebnog nastojanja oko vlastite čistoće i duhovnog rasta te ispravnog odnosa prema ljudima i materijalnoj stvarnosti.“ Nazočnim krizmanicima poručio je da za njih počinje neposredna priprava za slavlje svete potvrde upravo ove nedjelje, u kojoj se Isus u evanđelju predstavlja kao onaj koji je preuzeo ljudske slabosti, među kojima je i glad. U tom njegovu stanju, pristupa mu Zli, nastojeći ga uvjeriti da je „dobro“ ono što nije dobro; da je „uspješno“ ono što nije uspješno i da je „pobjeda“ ono što je gubitništvo. Napomenuvši „da smo svi mi izloženi napastovanju zla i Zloga“, pozvao je sudionike slavlja „neka danas zajedno s Isusom donesu odluku da će se zlu i Zlome odupirati, osobito tijekom korizme, svojim čvrstim opredjeljenjem za Boga, za Isusa Krista, nastojanjem oko poštenja, dobrote i plemenitosti.“ Naglasio je kako su to najdalekosežnija opredjeljenja u Hrvatskoj, i kako su oni koji ih donose najljepši dio naše domovine. Još je biskup rekao da se „danas zajedno s njima želi spomenuti svih koji trpe i pate u našoj domovini i diljem svijeta, napose u Ukrajini gdje već punu godinu dana nasilnici svakodnevno ubijaju ljude ili im nanose velike patnje i boli.“ Podsjetio je i na teška stradanja ljudi, velik broj mrtvih i razorene domove u potresu u Turskoj i Siriji te je pozvao nazočne da i sve njih povjere Bogu i mole za pravedan i trajan mir u Ukrajini.
U homiliji biskup je zapodjenuo razgovor s krizmanicima, zanimajući se je li se raduju snijegu koji je noć prije pao. Napomenuo je da je on svojom bjelinom uljepšao prirodu, i da valja imati oči koje tu ljepotu vide i razumiju, ali „da nam je istovremeno stvorio određene poteškoće, osobito u prometu, zbog kojih su možda poneki propustili danas doći u crkvu na sveto slavlje.“ Izrazio je zadovoljstvo što se krizmanici nisu prestrašili snijega, i što su unatoč spomenutim poteškoćama došli na misu te na taj način posvjedočili da se uče suočavati sa životnim poteškoćama i prevladavati ih. Ustvrdio je „da nas životno iskustvo uvjerava kako treba imati puno hrabrosti, volje i upornosti da bismo uspjeli na različitim razinama života.“ Tako, primjerice, neki sportaš ili učenik u određenoj školi koji ne bi bio spreman prihvatiti poteškoće i napore treninga ili učenja, već bi unaprijed bio gubitnik, kazao je biskup.
Povezao je to iskustvo s naviještenom Božjom riječju, koja upozorava da se „i Božji životni projekt svakoga pojedinog od nas suočava s negativnom stvarnošću, protivnom životu a nazivamo je zlo, pokvarenost, sebičnost i grijeh.“ Biskup je ustvrdio da se čovjek od prapočetka svog postojanja susreo s Napasnikom koji ga je naveo da zloupotrijebi slobodu, kojom ga je Bog u stvaranju obdario. Kazao je da Gospodin Isus u pročitanom evanđelju daje odgovor na pitanje što treba činiti pred zlom. Napasniku koji ga, kad je ogladnio nakon četrdesetodnevnog posta i nagovara da kamenje pretvori u kruh, da moć koju ima kao Sin Božji upotrijebi za vlastitu korist, Isus odgovara da čovjek nije samo biće želudca, nego i srca, te da umire onaj koji dopusti da u svom srcu bude zaražen „virusom“ lažne, smrtonosne riječi, ustvrdio je biskup.
Pojasnio je da je „virus“ zla nevidljiv ali stvaran, baš kao što je nevidljiv ali stvaran i poguban koronavirus kojim su minulih godina bili zaraženi i smrtno stradali mnogi ljudi, a od kojeg neki i danas teško obolijevaju. I kao što su se pred tom nevidljivom biološko-tjelesnom opasnošću u cijelom svijetu poduzimale određene mjere zaštite i liječenja, kako bi se što veći broj ljudi zaštitio od opasnog virusa, tako je i pred nevidljivom, duhovnom pojavom koja se zove zlo, koja prijeti ljudima da ih u dubini njihova bića otruje na smrt, potrebno poduzimati konkretne preventivne mjere koje Bog preporučuje u Svetom pismu, a osobito Gospodin Isus u pročitanom ulomku evanđelja.
Kazao je kako se te mjere sastoje prvenstveno u tome da si čovjek uvijek iznova posvješćuje istinu kako on u konačnici ne živi od tjelesne hrane koju unosi u svoj želudac, nego od Božje riječi koja ga hrani u dubini njegova srca. Upozorio je krizmanike na opasnost da se putem interneta ili na neki drugi način u njihovu jedinstvenu i neponovljivu osobu nastani zlo i grijeh, ono što ih truje i usmrćuje njihov duh, onesposobljujući ih u izgradnji i rastu do mjere na koju ih je Bog pozvao kad ih je stvorio. Pozvao ih je neka ne dopuste da postanu na smrt otrovani mladi ljudi, i to tako što će iskreno i mladenački oduševljeno slijediti Isusov primjer, te se uz njegovu pomoć hrabro hvatati u koštac sa životnim izazovima i poteškoćama, da s njime budu pobjednici u životnoj borbi. On, naime, jedini ima lijek za zlo, za našu prolaznost i smrt, svoju pobjedničku ljubav očitovanu na križu.
Biskup je kazao da ga tako predstavlja sv. Pavao u drugom čitanju iz Poslanice Rimljanima. Apostol tvrdi da je po starom čovjeku Adamu ušao u svijet otrov zla grijeha i smrti te „mi rođenjem postajemo dionici navedene iskonske negativne baštine.“ „Po žrtvi ljubavi na križu Isus je pobijedio zlo i smrt, ostvario novoga čovjeka, čiji dionici postajemo u svetom krštenju, u kojem djeluje snaga njegove pobjede nad smrću. Isusovim djelom zadnju riječ nemaju zlo i smrt, nego ljubav i život, jači od smrti“, rekao je mons. Škvorčević.
Poželio je krizmanicima da se u ovoj prigodi „kad se spominjemo naših hrvatskih branitelja, i oni svrstaju među one u Hrvatskoj koji su pobjednici s Isusom Kristom.“ Rekao je kako je njihova veličina u tome što su prije trideset godina, u ratom ugroženoj domovini bili spremni braniti je i žrtvovanjem vlastita života. Spomenuo je kako je „u tom njihovu opredjeljenju pobijedila njihova i naša sloboda, njihovo i naše dostojanstvo, dobro pobijedilo zlo.“ Biskup je ohrabrio krizmanike da se ne boje biti pravi borci za dobro i poštenje na Božjoj i Isusovoj strani, jer će se na taj način u njihovu životu ostvariti Isusove riječi: „Dat će vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna“ (Lk 6, 38), kojima je biskup naslovio svoju ovogodišnju korizmenu poruku. Homiliju je zaključio čitanjem posljednjeg ulomka spomenute Poruke, u kojem je konkretno naveo treba činiti ove korizme u nastojanju oko pobjede vlastite sebičnosti. Među ostalim je istaknuo: „Želio bih podsjetiti na Isusovu riječ kako nema većeg dara nego žrtvovati sama sebe za drugog: ‘Veće ljubavi nema nitko od ove, da tko život svoj položi za svoje prijatelje’ (Iv 15,13), ustvrdivši: ‘Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih’ (Iv 13,15). Nije nam Isus dao samo primjer, nego daje i snagu da činimo tako u braku i obitelji, Crkvi i društvu te na taj način dadnemo najveći doprinos hrvatskom duhovnom standardu.“
U Godini bl. Jule Ivanišević predstavio je njezin primjer služenja Bogu i bližnjemu kao put kojim se postiže bogatstvo Božjega životnoga dara. Zaključio je: „Neka Božji blagoslov pomogne da nam korizma bude vrijeme obilna punjenja naše ‘duhovne košarice’ u pripravi za vazmene blagdane te se njezino bogatstvo prelije i u ‘potrošačku košaricu’ najsiromašnijih među nama da po Apostolovoj riječi ‘ne oskudijevamo ni u jednom daru’ (1 Kor 1,7).“ Kazao je još krizmanicima da je ulaganje svojih snaga u dobro najbolji put i način boriti se protiv zla, istaknuvši kako je najveći dio hrvatskih branitelja to dobro shvatio i da je „to baština koju želimo poštivati i nasljedovati.“ Poželio je da bude sretno i blagoslovljeno sve ono što će zajedno s tolikima drugima povezani s Bogom i Isusom Kristom nastojati ostvarivati, te na taj način našu Hrvatsku učine boljom.
Nakon homilije uslijedio je Obred predstavljanja krizmanika župnoj zajednici, tijekom kojeg su se kandidati za primanje sakramenta svete potvrde na biskupova pitanja po krsnom obrascu odrekli Zloga. Na kraju misnog slavlja biskup je zajedno s kandidatima za svetu potvrdu i ostalim sudionicima slavlja uputio Bogu molitvu za dar čvrste vjere i snagu da žive po Isusovu modelu. Poručio im je da se, odlazeći s ovog slavlja još jednom zapitaju žele li svoj život oblikovati s Isusom Kristom, pobjednikom nad smrću. Potaknuo ih je da njihova odluka i opredjeljenje za Isusa Krista bude jasno potvrđena svakodnevnim svjedočanstvom života, i da budu ponosni što su Isusovi u njegovoj Crkvi. Ohrabrio ih je na revno sudjelovanje u daljnjim programima neposredne priprave za sakrament svete potvrde, te je na njih i njihove obitelji, kao i na sve majke, supruge i ostale članove obitelji poginulih hrvatskih branitelja, zazvao Božji blagoslov.