“Provjerom iskustva koje smo imali napose u adventskim ispovijedima i božićnom blagoslovu domova, valja nam razmotriti kako pristupiti korizmenim programima i neposrednoj pripravi kandidata za prvu pričest i svetu potvrdu. Osvrnuvši se na određene događaje minulih dana, spomenuo se nedavne smrti majke novokapelačkog dekana Gorana Mitrovića te mu i ovom prigodom izrazio bratsko suosjećanje”, kazao je požeški biskup na početku skupštine dekana.

Međunarodni dan ljudskog bratstva – proročki korak u suvremenom svijetu

Podsjetio ih je da se u četvrtak 4. veljače odlukom Ujedinjenih naroda po prvi puta slavi Međunarodni dan ljudskog bratstva, u spomen na 4. veljače 2019. kada je papa Franjo zajedno s kairskim velikim imamom Ahmadom Al-Tayyebom potpisao „Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot“.

Ustvrdio je kako je to zaista proročki korak u suvremenom svijetu koji se grči u različitim nemoćima potrošenih političkih, sigurnosnih i drugih modela, u kojem su se Papa i jedan od vođa islama usudili progovoriti o ljudima s polazišta vjere i s naslova Božjih.
“Svi smo mi braća, zato što nas je Bog sve stvorio, u Isusu Kristu otkupio, i u njemu nas na koncu svega želi sve okupiti u punom zajedništvu života. To je snažno polazište za izgradnju nove svijesti čovjeka i čovječanstva u suvremenom društvu”, napomenuo je biskup, te naglasio kako je veoma važno da ponajprije mi, ljudi Crkve, to razumijemo i ne obezvrijedimo Papina nastojanja.

Samo u međusobnoj slozi, uz Kristov primjer, moći ćemo ostvariti naše zajedničko poslanje 

Izrazio je uvjerenje da će dekani biti promicatelji navedene svijesti među svećenicima i vjernicima, te će ih iduće nedjelje u skladu s dopisom Biskupskog ordinarijata koji su primili o tome obavijestiti i biti s njima molitelji na tu nakanu. Naznačujući dnevni red skupštine, biskup je rekao da nam je iskustvo, koje smo stekli u pastoralnom djelovanju minuloga došašća i božićnog vremena pomoć u promišljanju o našem pastoralnom djelovanju  u vrijeme korizme koje je pred nama te u pripravi kandidata za prvu pričest i svetu potvrdu.
Kazao je da nas u ulomku kratkog čitanja iz Poslanice Filipljanima sv. Pavao podsjeća kako bi i s kojim raspoloženjem kao kršćani, osobito svećenici trebali stajati u različitim životnim situacijama i djelovati. Apostol ponajprije ističe potrebu da u našem djelovanje budemo složni, jer ćemo samo u međusobnoj slozi, koja je nadahnuta ljubavlju i jednodušnošću, te u konačnici Kristovim primjerom poniznosti, moći ostvariti naše zajedničko poslanje. Dodao je da polazište našeg djelovanja treba biti: jednodušnost iz vjere i iz jednog poslanja te sloga zbog cilja koji nije naš nego Božji.

Biskup Škvorčević podsjetio na ulogu dekana, utemeljenu u iskustvu Crkve i Kanonskom pravu

Voditelj biskupijskog Pastoralnog centra Robert Kupčak predstavio je potom primljene dekanske izvještaje o adventskim ispovijedima i božićnom blagoslovu obitelji u župama pojedinog dekanata u uvjetima pandemije. Osvrćući se na prikazano stanje, biskup Antun je podsjetio na ulogu dekana, utemeljenu u iskustvu Crkve i Zakoniku kanonskog prava – dijeliti s biskupom brigu za poslanje mjesne Crkve te promicati zajedničko pastoralno djelo.

Kazao je kako su nakon svećeničkih korona u mjesecu studenom prošle godine, u skladu s biskupijskim načelom „ne dokinuti, nego prilagoditi“, svi župnici primili naputke o adventskim ispovijedima i božićnom blagoslovu obitelji, po kojima su se trebalo ravnati.

Ustvrdio je kako crkveni službenici nisu primili poslanje za neke idealne ili redovite uvjete, nego i za one koji su teški i izazovni poput pandemije koronavirusa. Pojasnio je kako je i u spomenutoj situaciji važno vjernicima složnim svećeničkim stavom i nastupom posvjedočiti koliko su nam važne svetinje kao sredstva spasenja i duhovne snage – od mise i sakramenta do blagoslova obitelji.

Istaknute su pozitivne reakcije vjernika u vrijeme pandemije

Biskup Škvorčević se potom osvrnuo na pojedine dekanate u kojima nisu organizirane zajedničke adventske župne ispovijedi i na nekolicinu župnika koji su s obzirom na blagoslov obitelji pristupili individualno, ne slijedeći zajednički biskupijski pastoralni pristup. U raspravi pojedini su dekani iznijeli svoja razmišljanja i podijelili iskustva s obzirom na adventske ispovijedi i blagoslov obiteljskih domova. Istaknute su pozitivne reakcije vjernika kojima su u vremenu opće izoliranosti svećenici svojim pohodom posvjedočili blizinu Crkve te je u tim okolnostima i sam blagoslov imao za njih dublje značenje.

Biskup je zahvalio svim dekanima koji su u minulom vremenu zastupali slogu i zajednički svećenički stav oko važnosti da vjernicima svjedoče vjeru  i povezanost s Crkvom, među ostalim i putem blagoslova domova. Dodao je kako se, pored duhovne dimenzije blagoslova, ne smije izgubiti iz vida niti značenje dara koji vjernici tom prigodom daruju za župu, a koji velikim dijelom omogućuje župama redovito godišnje proračunsko funkcioniranje.

Istaknuo je svećeničku odgovornost za pastoralnu situaciju u okolnostima u kojima živimo, jer će ona imati posljedice za budućnost Crkve, te je potrebno sve poduzeti da se spriječi moguće urušavanje njezina duhovnog ili materijalnog sustava. Zaključio je kako i za stanje u kojem se nalazimo vrijede riječi sv. Augustina po kojima se trebamo ravnati: „U bitnome jedinstvo, u nebitnom sloboda, a u svemu ljubav!“

Voditelj Pastoralnog centra Robert Kupčak podsjetio dekane na Plan i program župne kateheze

Predstavljajući predstojeće korizmene pastoralne programe i pripravu kandidata za prvu svetu pričest i potvrdu, voditelj Pastoralnog centra Kupčak podsjetio je dekane na Plan i program župne kateheze koji je svećenicima i vjeroučiteljima predstavljen na prošlogodišnjem Biskupijskom danu, a kojemu je cilj osigurati kontinuiranu pripravu kandidata za sakramente kroz katehetske susrete prema tri modela (uživo, na daljinu/online i kombinaciju ta dva modela).

Kazao je kako je u skladu s time svećenicima i vjeroučiteljima mjesečno dostavljana katehetska građa, koja se prema spomenutom Planu i programu i primljenim informacijama od vjeroučitelja provodi u većini župa Požeške biskupije. Napravio je kraću analizu župa u kojima se ove godine slave sakramenti, napose sakrament svete potvrde. Dodao je kako bi na početku korizme župnici trebali utvrditi koji su kandidati sudjelovali u pripravi za sakramente te ih na Prvu korizmenu nedjelju primiti među kandidate za neposrednu pripravu prve svete pričesti i potvrde, kako to predviđaju naše biskupijske smjernice.
Voditelj Pastoralnog centra još je kazao kako će se tijekom korizme u svim župama Požeške biskupije kao i ranijih godina održavati i kratke video-kateheze povezane s pobožnošću križnoga puta, temeljene na nedjeljnim evanđeljima i Apostolskoj pobudnici pape Franje „Amoris laetitia“. Tema im je obitelj, povezano s namjerom pape Franje da na Josipovo ove godine proglasi Godinu obitelji.

Treba biti posebno osjetljiv u prosuđivanju pripravljenosti pojedinog kandidata za sakramente

Biskup Antun podsjetio je kako je u skladu sa zaključcima Prezbiterskog vijeća, ovogodišnji Plan i program katehetske priprave kandidata za sakramente obvezan za sve župe, pozvavši dekane da na skorim vizitacijama župa utvrde održava li se župna kateheza u skladu sa spomenutom odlukom. U raspravi spomenuto je i pitanje potrebe roditeljske suglasnosti prije primanja sakramenata te je zaključeno da su već kod upisa za sakramente na početku školske godine roditelji dali svoj pristanak, a da ih je potrebno zajedno s prvopričesnicima odnosno krizmanicima pozvati na misu Prve korizmene nedjelje kada će biti uz svoju djecu prigodom primanja među kandidate za sakramente i time ga još jedanput posvjedočiti.

Požeški biskup je istaknuo kako je u ovim okolnostima potrebno biti posebno osjetljiv te u prosuđivanju pripravljenosti pojedinog kandidata uvijek polaziti od toga da je sakrament besplatni Božji dar kojemu služimo i da priprava nema svrhu u samoj sebi, niti je primanje sakramenta nagrada za ispunjene uvjete koje smo postavili.

Potom su raspravljena određena pitanja s obzirom na predstojeće godišnje dekanske vizitacije župa. Biskup je istaknuo kako je vizitacija pomoć svećenicima u pastoralu, jer ih podsjeća i potiče na pravilno izvršavanje službe, što im donosi zadovoljstvo u poslanju.  Kazao je kako odgovori na pojedina pitanja postavljena u vizitacijskom obrascu trebaju biti popraćeni stvarnom provjerom stanja o kojem je riječ.

Pitanja odnosa svećenika prema vlastitom zdravlju i brizi o njemu

Između ostalog, dotaknuto je i pitanje uprave župnim vremenitim dobrima, savjesnog vođenja blagajničkog dnevnika, koje svećenika štiti u savjesti i pred zakonom. Zaključio je kako je i vizitacija župa dragocjena dekanska zadaća jer oni tim putem služe svećenicima da se duhovno ni materijalno ne zapuste.

U posljednjem dijelu skupštine, među ostalim, dotaknuta su pitanja odnosa svećenika prema vlastitom zdravlju i brizi o njemu, svećenika umirovljenika koji žive izvan svećeničkog doma kao i novih duhovnih zvanja te djelovanja na prevenciji s obzirom na zloporabe maloljetnika,  o čemu će na početku korizme svi svećenici, vjeroučitelji i djelatnici u katoličkim školama primiti pisane smjernice.  Skupština je zaključeno zajedničkom molitvom.