“Proslava blagdana Prikazanja Blažene Djevice Marije ili Gospe od Zdravlja toliko je naglašena u Ogulinu, da se ona ovdje slavi najsvečanije u biskupiji. To sam doživio za 12 godina svog župnikovanja u ovoj župi. Taj je blagdan svečaniji i od Križeve nakon što je iz svibnja i Našašća sv. Križa prebačena na Uzvišenje sv. Križa 14. rujna, ili na proslavu Rokove”, poručio je na početku propovjednik mons. Šporčić te nastavio:

“Gospa u sebi sadrži tajnu darivanja i posvećivanja Gospodinu, a proslava blagdana njena posvećenja ima i ekumensku dimenziju. Naime 543. posvećena je Crkva svete Marije Nove sagrađene pokraj jeruzalemskog hrama gdje se slavi zajedno s Istočnim kršćanima. O Marijinu prikazanju ne govori niti jedno evanđelje, već jedino apokrifni spisi u kojima stoji da su je roditelji doveli u hram s tri godine. Marija je istinski kovčeg saveza, svetinja nad svetinjama, bez ljage ljudskog grijeha, koja je rodila sina Božjega”.

Mons. Šporčić je zatim podsjetio na povijest pobožnosti Gospe od Zdravlja koji je započeo u Veneciji 1630. godine kada je kuga odnijela desetke tisuća života. Gospi u čast sagrađena je 1687. godine Santa Maria della Saluta, crkva Gospe od Zdravlja. Ta je pobožnost prešla u Dalmaciju, a 1932. godine tadašnji ogulinski župnik Kolić počeo je s proslavom ovog blagdana nakon što je župljanka  Stipetić donijela u ogulinsku crkvu sliku Gospe od Zdravlja.
“Blažena Djevicae Marija bila je osoba molitve, koja je s molitvom pratila cijeli Isusov život a nastavila se nakon Isusova uskrsnuća moliti sa učenicima i Petrom. Marija je prisutna kao majka, ali i učenica. To je poruka i nama na stalnu molitvu, jer Bog želi da budemo s njime te otkrivati i prihvaćati njegovu volju”.

Tradicionalna podjela sakramenta bolesničkog pomazanja na misi ove je godine izostala zbog epidemioloških razloga, a po riječima župnika Prše, svi bolesni će tijekom Došašća na njihov zahtjev biti pohođeni od svećenika i na svoj zahtjev dobiti sakrament bolesničkog pomazanja.