„Život je u prvom redu dar od Boga. Bog čovjeka kao svog suradnika u stvaranju do te mjere časti povjerenjem da mu daje sposobnost sudjelovati u rađanju novog života. Zar ima prikladnijeg načina da zahvalimo Bogu na daru života, svog i onoga koji nam je povjeren na brigu, od ovoga da taj isti život u poniznosti prikažemo njemu? Samo u Bogu, u zahvalnosti Bogu za svako povjerenje koje iskazuje čovjeku, isti čovjek može sebe i svoj život ispravno pojmiti i živjeti. Bog nam ne želi uskratiti ništa od života. Pa i onda kada nam zabranjuje da uzimamo sa ‘stabla spoznaje dobra i zla’, kad pred nas stavlja svoje zakone i zapovijedi, on nas zapravo poziva na život. Pomaže nam da život na pravi način živimo: da ga živimo kao Božji dar koji će nas svakodnevno uzdizati, a ne kao potrošnu robu koja ima rok trajanja“, pojasnio je mons. Večerin u homiliji.

Rekavši kako je sve je očitije da je današnji čovjek u svom poimanju života došao u slijepu ulicu, biskup je naglasio kako se kultura življenja pretvorila u kulturu smrti. „Život se ne gleda kao dar, već kao ‘vlasništvo’ čija se vrijednost mjeri uskim mjerama užitka i koristi. Ljudi se ponašaju kao vlasnici života a ne kao poslušne sluge daru života. Čovjek je zagospodario životom. I pokazao se kao vrlo loš gospodar. U vremenu naglašenog, gotovo agresivnog individualizma i pohlepnog iživljavanja nad vlastitim životom, govor ovog blagdana posebno dobiva na važnosti: on nas uči ispravnom odnosu prema životu“, kazao je propovjednik.

Govoreći o Danu posvećenog života, čija se 25. obljetnica slavi u Crkvi, biskup je istaknuo kako „današnje vrijeme očekuje da u posvećenim osobama vidi konkretni odraz Isusova načina djelovanja, njegove ljubavi prema svakoj osobi, bez razlikovanja ili klasificiranja. U našem vremenu, osobe posvećenog života veliki su dar Božji Crkvi i narodu u kojemu vrše svoje zavjete i svjedoče svetost Božju svojim životom i radom. Posvećene osobe su nam poticaj da trajno čeznemo za uzvišenim i svetim vrlinama kršćanskog života. One su nam svima poziv na novo i aktivno življenje kršćanskih vrlina, prije svega u molitvi, pokori i žrtvi, a sve na veću slavu Božju. Svjedočanstvo svetosti obvezuje da i mi oduševljenom ljubavlju živimo načinom života Isusa Krista, Djevice Marije, apostola i tolikih svetaca u kojima se Bog proslavio“, zaključio je biskup.

Na Svijećnicu u franjevačkoj crkvi započela je devetnica Gospi Lurdskoj na hrvatskom jeziku, a u katedrali – bazilici Sv. Terezije zavjetna pobožnost Prečistom Srcu Marijinu na mađarskom jeziku.