Blagovijest i čin posvete Rusije i Ukrajine Bezgrješnom Srcu Marijinu u banjolučkoj katedrali
FOTO: KTA//Blagovijest i posveta Bezgrješnom Srcu Marijinu u banjolučkoj katedrali
Biskupi, svećenici i vjernici Banjolučke biskupije pridružili su se pozivu pape Franje u molitvi i posveti cijelog čovječanstva, a napose Rusije i Ukrajine, Bezgrješnom Srcu Marijinu na svetkovinu Naviještenja Gospodinova ili Blagovijesti, 25. ožujka, izvijestila je KTA.
U katedrali Sv. Bonaventure svečano misno slavlje predvodio je banjolučki pomoćni biskup Marko Semren u zajedništvu s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i uz koncelebraciju trojice svećenika i asistenciju jednog trajnog đakona te sudjelovanje većeg broja redovnica i drugih Kristovih vjernika.
U homiliji biskup Semren rekao je da Marija, poslije svoga čina vjere u navještenju, nastavlja „hodočašće u vjeri“ preko iskušenja i tama dodajući da se s tim danas može poistovjetiti svaki vjernik u svome životu. Istaknuo je da se pridružuju papi Franji u posveti Rusije i Ukrajine Bezgrješnom Srcu Marijinu kako bi rat bio zaustavljen te pozvao na kajanje za grijehe.
„Gospa je, ukazavši se 13. srpnja 1917. u Fatimi, zatražila posvetu Rusije njezinu Bezgrješnom Srcu, rekavši da će, ako taj zahtjev ne bude prihvaćen, Rusija širiti svijetom svoje pogreške, promičući ratove i progone Crkve. Dobri će – dodala je – biti stavljeni na muke, Sveti će Otac mnogo trpjeti, razni će narodi biti uništeni“, kazao je biskup Semren te podsjetio da je papa Franjo tijekom audijencije u srijedu, 16. ožujka 2022. izmolio molitvu za mir u Ukrajini koju je napisao napuljski nadbiskup mons. Domenico Battaglia.
„Sam čin posvete zapravo je posezanje za vrlo moćnim, ozbiljnim i sudbinskim duhovnim sredstvom koje su pape dosad rabili samo u izvanrednim okolnostima. Moć posvete se sastoji u tome da Papa kao Kristov namjesnik silama zla suprotstavlja silnu moć Marijine dobrote. S. Lucija, vidjelica iz Fatime, nakon posvete čitavog svijeta Bezgrješnom Srcu Marijinu, koje je učinio sv. Ivana Pavao II. 25. ožujka 1984., potvrdila je da je upravo na takav način Majka Božja željela da se posveti svijet. Papa, povjeravajući svijet Mariji, zajedno sa svima koji mu se pridruže, slijedi Boga koji je u svojem otkupiteljskom planu sudbinu svijeta povjerio Mariji kojoj je prvo bio povjeren Spasiteljev dolazak na svijet, a zatim joj nebeski Otac i dalje nastavlja povjeravati svoj naum otkupljenja. Posvetom se Mariji ne izručuju samo ljudi, nego i narodi, a moć te posvete traje kroz sva vremena i obuhvaća sve ljude, narode i države, nadilazi svako zlo što ga je duh tmina sposoban pobuditi u srcu čovjeka i ljudske povijesti, zlo što ga je doista uzdignuo u naše doba“, kazao je biskup Semren u homiliji te zaključio: „Ono što smo mi kao vjernici i članovi Crkve pozvani učiniti jest ujediniti se u molitvi za mir“.
Tijekom misnog slavlja okupljeni su izmolili molitvu posvete čovječanstva, napose naroda Rusije i Ukrajine, Bezgrješnomu Srcu Marijinu.