Crkva je ponosna na svoju državu

Preuzvišeni Apostolski nuncije,
poštovani predsjedniče Republike Hrvatske,
poštovani predsjedniče Hrvatskoga Sabora,
poštovani predsjedniče Hrvatske Vlade,
cijenjene dame i gospodo,
draga braćo i sestre!

“I mir Kristov neka upravlja srcima vašim” (Kol 3,15), poručuje apostol Pavao u današnjem misnom čitanju. Snažno ozračje mira širio je u našoj sredini Ivan Pavao II. za svog nedavnog pohoda Hrvatskoj. Taj dobri i plemeniti čovjek stupivši na hrvatsko tlo, svim stanovnicima Hrvatske zaželio je mir i svi smo osjetili da Papa naprosto širi oko sebe mir, bliskost i radost. Stoga se sa zahvalnošću, u ovoj misi koju slavimo za Domovinu, spominjemo i trećeg Papinog pohoda Hrvatskoj koji je bio njegovo stoto apostolsko putovanje.

Vama, gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, i svim cijenjenim predstavnicima visokih državnih vlasti čestitam Dan državnosti.

Koristim ovu prigodu da u ime Hrvatske biskupske konferencije zahvalim hrvatskim vlastima te svim državnim ustanovama i njihovim predstavnicima na velikom zalaganju i uspješno izvršenim zadacima u organizaciji i odvijanju Papinog pohoda. Katolička Crkva u Hrvatskoj ponosna je na svoju državu i raduje se svakom njezinom plemenitom uspjehu.

Sveti Otac je ovaj put pohodio Krk i Rijeku, Dubrovnik, Osijek i Đakovo, te Zadar. Povezujući treće putovanje s nezaboravnim prvim iz 1994., te drugim iz 1998. godine, koje je bilo u znaku blaženog kardinala Alojzija Stepinca, smijemo reći da je Papa zaokružio pohod Hrvatskoj.

Ivan Pavao II. naglasio je značenje drevnih kršćanskih korijena naše zemlje jer je kršćanstvo u prošlosti dalo veliki doprinos kulturnom, umjetničkom, ali ponajprije duhovnom i moralnom razvoju Hrvatske. Stoga će ono moći, kako reče Papa, “nastaviti učinkovito pridonositi također njezinoj sadašnjosti i njezinoj budućnosti. Postoje, naime, vrijednosti – kao što su dostojanstvo osobe, ćudoredna i umna čestitost, vjerska sloboda, obrana obitelji, prihvaćanje i poštivanje života, solidarnost, supsidijarnost i sudjelovanje, poštivanje manjina – što su upisane u narav svakoga ljudskoga bića, a zasluga je kršćanstva da ih je prepoznalo i jasno ih navješćuje. Na tim se vrijednostima temelji postojanost i prava veličina jedne države”, poručio nam je Sveti Otac na Krku, 5. lipnja.

Prepoznavajući bolne tragove nedavne prošlosti, pozvao je sve one koji imaju vlast kako na građanskome tako i na vjerskom području da se ne umorimo liječeći rane uzrokovane ratom i uklanjajući posljedice totalitarnog sustava koji je previše vremena nastojao nametnuti ideologiju suprotnu čovjeku i njegovu dostojanstvu. A diveći se ljepoti slavonske ravnice izrazio je žarku želju da se poljoprivredi i ljudima koji obrađuju zemlju prizna prava vrijednost u sveukupnom razvoju društvene zajednice.

Obitelj u Hrvatskoj koja traži povlaštenu pozornost i jasne mjere, koje će promicati i štititi njezin ustroj, razvoj i stalnost, je na osobit način prisutna u Papinim porukama. S time je usko vezano i pitanje stambenog prostora i nezaposlenosti, kao i poštivanje nedjeljnog dana kada se članovima obitelji omogućuje da se nađu zajedno. Naime, kako naglašava Papa «ne smije se zaboraviti da se preko pomoći pružene obitelji pridonosi također rješavanju drugih velikih teškoća, kao što su –na primjer- skrb za bolesnike i starije osobe, način kako spriječiti širenje kriminala i kako naći ustuk upotrebi droge» (Propovijed u Rijeci).

Papa je pohodio razne dijelove naše zemlje uočavajući njezino bogatstvo i raznolikost. Naglasivši da zalaganje za pomirbu, solidarnost i društvenu pravdu zahtjeva osobitu hrabrost našega naraštaja, Sveti Otac je posebno očitovao svoju blizinu prema potrebnima. On je za svog pohoda našoj domovini obnovio povjerenje i učvrstio zajedništvo u hrvatskome društvu. Njegov je pogled ispunjen nadom i usmjeren prema budućnosti te je zaželio Hrvatskoj, koja već trinaest godina ide putem slobode i demokracije, da nastavi izgrađivati svoju povezanost i stabilnost kako bi se sukladno integrirala u zajednicu europskih naroda. Izričito je podupro nastojanje Hrvatske da postane sastavni dio -također u političkome i gospodarskom pogledu- velike obitelji europskih naroda, jer će «bogata baština Hrvatske sigurno pridonijeti učvršćenju Unije, bilo kao upravne i teritorijalne cjeline, bilo pak kao kulturne i duhovne stvarnosti» (Govor na Krku).

Katolička Crkva je po svojoj naravi i opća i pojedinačna, otvorena univerzalnim, globalnim vizijama, ali u isto vrijeme osjetljiva za posebnost što čini bogatstvo u raznolikosti. I Hrvatska, koja je mala država, u procesu integracije treba slijediti taj put koji će joj omogućiti da čuva i razvija svoj identitet kao vlastiti doprinos integralnom bogatstvu.

Danas na Dan državnosti kao vjernici molimo Božju pomoć za svoju državu i za ljude na vlasti, te za mudrost, mir i odgovornost u rješavanju teških pitanja kako bi se što više učvrstila solidarnost među različitim sastavnicama društva, promicalo poštivanje svake osobe i zajedničko dobro svih građana.