Međunarodni dan priziva savjesti obilježava se 15. svibnja, a toga dana 2023. je preminuo zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, suosnivač i prvi duhovni asistent HKLD-a. Biskup Pozaić podržavao je i promicao pravo zdravstvenih djelatnika na priziv savjesti, a često je pisao i izlagao na tu temu, uz brojne druge teme iz područja bioetike, zbog čega je Upravni odbor HKLD-a odlučio ove godine pokrenuti stručno, znanstveno i duhovno događanje kojim bi se članovi HKLD-a, ali i šira zajednica, svake godine o obljetnici smrti biskupa i Međunarodnog dana priziva savjesti okupili i raspravljali o bioetičkim temama koje su bile predmet znanstvenog interesa biskupa Pozaića.

Međunarodni simpozij održan je drugog dana manifestacije u Dvorani sv. Jakova pastoralnog centra Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, a činili su ga šest predavanja i dva okrugla stola.

Simpozij je otvorio izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a i FEAMC-a, izlaganjem na temu „Biskup Valentin Pozaić: trajna moralna i duhovna inspiracija zdravstvenim djelatnicima“.

Prof. Čivljak je prikazao životni put biskupa Pozaića te se osvrnuo na njegov znanstveni rad. Istaknuo je među ostalim kako je biskup Pozaić među prvima pastoralno skrbio za osobe zaražene HIV-om u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, „razbijajući društvene zablude i predrasude, ali naglašavajući važnost prevencije temeljene na etičkom pristupu.“ Zaštitu ljudskog života ugradio je i u svoje biskupsko geslo „Život biraj! – Elige vitam!“ kao oporučne poruke zdravstvenim djelatnicima s kojima se godinama družio i o kojima je duhovno skrbio kao duhovni asistent Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (1991. – 2018.) i Europske federacije katoličkih liječničkih društava (1996. – 2018.), naglasio je prof. Čivljak.

Izlaganje na temu „Priziv savjesti u svjetlu naravnoga zakona i kršćanske antropologije“ održao je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i aktualni duhovnik HKLD-a.

Istaknuo je kako se danas vrši pritisak na zakonodavce da ozakone takav „priziv savjesti“ prema kojemu bi se dalo za pravo da savjest bude autonomna od naravnog i od Božjeg zakona, to jest da bude savjest pojedinca koja se poziva na vlastitu autonomiju. Govoriti o savjesti, međutim, ne možemo ako ne postoji objektivni moralni zakon, kako na naravnoj razini, tako isto i onaj objavljeni, naglasio je duhovnik HKLD.a. U odnosu na prirodnu objektivno ćudoređe, kršćanska antropologije na ispovijeda samo postojanje objektivnog reda vrijednosti, nego se također poziva na stvoritelja takvoga reda, živoga Boga koji je autor i darovatelj savjesti, te najveći autoritet prema kojem se savjest treba ravnati. Tek u svjetlu objektivnog moralnog zakona koji je spoznatljivi i univerzalan (svima prihvatljiv), može se oblikovati savjest koja je kadra napraviti priziv sukladno objektivnim vrijednostima, zaključio je izlagač Bodrožić.

Uslijedilo je izlaganje u kojem su prof. dr. sc. Jozef Glasa i prof. dr. sc. Helena Glasová s Medicinskog sveučilišta u Bratislavi prikazali slovačko iskustvo priziva savjesti u zdravstvu.

Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obuhvatila je pravno uređenje priziva savjesti na međunarodnoj i nacionalnoj razini, kao i područje primjene, dosege prava na priziv savjesti te odnos s drugim pravima u zakonodavstvu. Prikazala je i primjere i pokušaje ograničenja prava na priziv savjesti te pokušaje relativizacije toga prava, kao npr. u Izvješću o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU u kontekstu zdravlja žena, ali i doprinos biskupa Pozaića u borbi za bolje uređenje hrvatskog zakonodavnog okvira o pitanjima života i priziva savjesti.

Predstavnik međunarodne organizacije MaterCare International i Poljskog društva katoličkih liječnika prof. dr. sc. Bogdan Chazan iznio je svoje iskustvo pokušaja oživotvorenja institucionalnog priziva savjesti dok je bio ravnatelj Sveučilišne ginekološke klinike u Varšavi. Ne postoje značajne prepreke koje bi onemogućavale javnim vlastima organizirati zdravstveni sustav tako da se istodobno pacijentima zajamči pristup zakonom dopuštenim zdravstvenim uslugama, a javnim bolnicama omogući primjena institucionalnog priziva savjesti, poručio je. No vlastitim primjerom diskriminacije i progona kao zagovornika zaštite života, zbog čega je izgubio ravnateljsko i radno mjesto, naglasio je na potrebu sustavnije borbe za prava zdravstvenih radnika koji zagovaraju život i druga kršćanska etička načela.

Dr. sc. Lucija Murgić, spec. obiteljske medicine i  predsjednica Roditeljskoga instituta za odgoj i obrazovanje progovorila je o sintagmi „priziva savjesti“ i unutar konteksta odgoja i obrazovanja djece.

U drugom dijelu Simpozija uslijedila su dva okrugla stola u kojem je sudjelovalo više sudionika. Prvi okrugli stol održan je na temu „Priziv savjesti u ljekarništvu“, a u njemu su sudjelovali Jasna Ćurić, mag. pharm. (Ljekarne Caritas), Andrea Koščec, mag. pharm. i fitoaromaterapeut (tajnica HKLD-a), Luka Tripalo, mag. pharm. (djelatnik Glasa koncila) te Ana Marija Sačarić, spec. kliničke farmacije (predstavnica Hrvatske ljekarničke komore).

Na drugom okruglom stolu „Priziv savjesti u sestrinstvu“ su sudjelovali Slavica Janković (predsjednica Hrvatskoga katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara), doc. dr. sc. Ivica Matić (dekan Fakulteta zdravstvenih studija s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta) i Marijana Sabolić (primalja iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb).

Po završetku Simpozija, sudionici Simpozija okupili su se u kapeli sv. Petra u kojoj je don Ivan Bodrožić služio misu za biskupa Pozaića i sve preminule članove HKLD-a. Nakon mise, nazočni su se uputili u povorci sa svijećama te na bistričkoj Kalvariji molili Križni put.

Dani biskupa Valentina Pozaića završili su u nedjelju 17. svibnja završnim misnim slavljem u Crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca koju je predvodio prof. dr. don Ivan Bodrožić.