Djelatnici Glasa Koncila hodočastili u Karmel Brezovicu

Euharistijsko slavlje predvodio je prof. dr. sc. Stjepan Baloban, a karmelićanke su ga animirale skladnim pjevanjem pod ravnanjem s. M. Bonite Kovačić, OCD. Prije početka misnoga slavlja uvodnu riječ uputio je glavni urednik i prisjetio ih na početke djelovanja Glasa Koncila 1963. godine. Točno 29. rujna 1963. obustavljeno je tiskanje prvoga broja Glasa Koncila, a na zagovor sv. Male Terezije, nakon tri dana, na njezin blagdan koji se tada slavio 3. listopada, odobren je tisak prvog broja Glasa Koncila. I on živi i danas, što urednik smatra pravim čudom sv. Male Terezije. Zatim je zamolio prof. Balobana da ih uvede u misno slavlje, a on je čestitao novom uredniku Glasa Koncila i naglasio da je Glas Koncila odigrao veliku ulogu za život vjere na našim prostorima i šire.

U homiliji prof. Baloban kratko je razmišljao o dvjema konstatacijama; prva se odnosi na karmelićanke, a druga na vjerski tisak općenito. Obično se govori da su klauzurne karmelićanke dobro informirane o događajima u Crkvi i društvu. S druge strane, vjerski tisak općenito bi trebao biti drukčiji od civilnih novina, kao i vjerski mediji, drukčiji od civilnih medija. „Po čemu bi se novinari katoličkih medija trebali razlikovati od civilnih medija?,“ upitao se predvoditelj slavlja. Po sadržaju i slobodi. „Čovjek se kao vrhunac Božjega stvaranja razlikuje od svega drugog što je dragi Bog stvorio. Sloboda je dar od Boga, ali i veliki zadatak da se s njom ophodimo odgovorno. Sloboda se dobiva u klici. Potrebno ju je njegovati, razvijati i težiti prema onome što se u Svetom pismu označuje slobodom djece Božje. Dragi novinari i djelatnici Glasa Koncila želim vam da u svome radu težite ‘slobodi djece Božje’. To je ona sloboda koju su živjeli sveci pa i sv. Terezija od Djeteta Isusa koja je zaštitnica Glasa Koncila i duhovna pratiteljica njegovih početaka do danas“, rekao je dr. Baloban.

U nastavku propovijedi prof. Baloban je govorio, oslanjajući se na jedan primjer iz života sv. Male Terezije, o supsidijarnosti u kojoj dolazi do izražaja sloboda koja omogućuje kreativnost i odgovornost pojedinca i zajednice. Supsidijarno ponašanje daje mogućnost svakome da sudjeluje u procesu donošenja odluka. Ono pretpostavlja dijalog i međusobno razumijevanje i poštivanje drugoga, misli su prof. Balobana.

I pri kraju propovjednik je podvukao bitne razlike između crkvenih i civilnih medija: crkveni mediji ne smiju biti uvjetovani od bilo koga, moraju tražiti istinu, otvoreni su za dijalog što je znak današnjeg vremena. Novinar bi trebao objedinjivati kao što je to radio blagopokojni zagrebački nadbiskup, mučenik, bl. Alojzije Stepinac. On je okupljao, objedinjavao i spajao podijeljeni hrvatski narod unutar Crkve, a slično je radio i blagopokojni kardinal Franjo Kuharić. Podjele su poznate i među praktičnim vjernicima, a one oslabljuju utjecaj vjere na hrvatsko društvo. O tome govori i papa Franjo u enciklici „Frattelli tutti“, o bratstvu i socijalnom prijateljstvu, a o tome su govorili i prijašnje pape, osobito papa Benedikt XVI.

Nadahnjujući se na čitanjima toga dana, prof. Baloban potaknuo je „da se otvorimo Božjem Duhu i da cijenimo snagu molitve kojom možemo utjecati na promjene na bolje najprije među nama, a po nama i među drugima. Jer Isusove riječi glase: ‘I ja vam velim: ustrajno molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se! Jer svatko tko moli, prima; tko traži, nalazi, a otvara se onomu koji kuca’“.

Na kraju misnoga slavlja prof. Baloban blagoslovio je ruže, znak milosti koje je sv. Mala Terezija obećala da će ih sipati s Neba onima koji joj se budu utjecali. Zahvalio je djelatnicima Glasa Koncila na njihovom plemenitom radu i stvaralaštvu, a karmelićankama na njihovoj molitvenoj podrški.

Zavjetno hodočašće sv. Maloj Tereziji djelatnika Glasa Koncila završilo je prijateljskim druženjem, izmjenom darova, osobito cjelogodišnjim izdavaštvom novih tiskovina kao i preporukom u daljnju molitvenu pratnju redovnica.