Dr. Batelja o prinosu bl. Alojzija Stepinca Hrvatskoj kulturi

Split, (IKA) – U povodu “Desetih dana Matice hrvatske Split” u srijedu 6. studenoga u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu postulator kauze za proglašenje blaženim i svetim kardinala Alojzija Stepinca dr. Juraj Batelja održao je predavanje “Prinos blaženoga Alojzija Stepinca hrvatskoj kulturi”, iznijevši primjere Stepinčeva materijalnoga i misaonog doprinosa kulturi hrvatskoga naroda.
Kroz izlaganje dr. Batelja je istaknuo kako je za bl. Stepinca bitna sastavnica poimanja kulture bio sakrament krštenja i nedjeljiv suživot s Isusom Kristom i Njegovom Crkvom, kojom danas predsjeda rimski biskup te je iznio više primjera Stepinčeva materijalnoga i misaonog doprinosa kulturi hrvatskoga naroda sa ciljem temeljitijeg Stepinčeva prikaza.
Dr. Batelja istaknuo je snažnu religioznu značajku Stepinčeva lika koji potiče evangelizaciju kulturom, a to je ono što je Stepinac u svoje vrijeme shvaćao, a što mnogi ni danas ne žele shvatiti. Govoreći o materijalnoj dimenziji Stepinčeva doprinosa hrvatskoj kulturi, Batelja je kao posebno vrijedni prinos istaknuo uređivanje i tiskanje Hrvatske enciklopedije, koja se pojavila 1941. godine u vrlo teškim i tmurnim vremenima kao dokaz moralne i intelektualne otpornosti i stvaralačke snage u hrvatskom narodu. “Dr. Mate Ujević kao glavni urednik enciklopedije, i moralnu i materijalnu potporu u objavljivanju te enciklopedije imao je upravo u osobi zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Nadbiskup je, naime javnim pismom 1941. godine pozvao sve vjernike svoje nadbiskupije da podupru njezino izdanje te da je prihvate kao izvanredni kulturni događaj za narodni život”, rekao je dr. Batelja.
Govoreći o ostalim materijalnim doprinosima bl. Alojzija Stepinca hrvatskoj kulturi, dr. Batelja je progovorio o crkvenoj umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije te o otvaranju Muzeja Zagrebačke nadbiskupije 1942. godine; o suradnji s hrvatskim umjetnikom Ivanom Meštrovićem; o Stepinčevom nastojanju uređenja nacionalnoga marijanskog svetišta u Mariji Bistrici kao moralnog vrela za preporod hrvatskoga naroda; o izdavačkoj djelatnosti Zagrebačke nadbiskupije u prvoj polovici 20. stoljeća za vrijeme Stepinčeva biskupovanja; te o misaonoj Stepinčevoj preokupaciji u hrvatskoj kulturi.
Na početku predavanja sve nazočne kratkom uvodnom riječju pozdravio je predsjednik Matice hrvatske Split Josip Botteri Dini.