Starenje stanovništva je rastući pastoralni izazov te je dr. Hodžić predstavio  nastojanja Opće i Crkve u Hrvatskoj u prilog razvoju pastorala starijih osoba koje starije treba uključiti kao subjekte, protagoniste u pastoral, molitvom i radom. Stanovništvo u zemljama EU-a stari te je dr. Hodžić predstavio statistiku toga procesa. Prema Eurostatu, udio osoba starijih od 65 godina porastao je sa 16,2% u 2003. godini na 21,3% u 2023. godini. Do 2070. godine, u toj dobnoj skupini će biti 30 % stanovništva. Udio osoba starijih od 80 godina povećan je s 3,7% u 2003. godini na 6% u 2023. godini. Do 2070., u toj dobnoj skupini će biti 13% stanovništva.

Hrvatsko stanovništvo ubrzano stari, a Hrvati su među najstarijim nacijama Europe. Po indeksu aktivnog starenja, od 28 europskih zemalja, Hrvatska je 2018. g. bila na 27. mjestu. U razdoblju od 1991. do 2021., udio starije populacije u RH povećao se s 11,8% na 22,5%. Povećan je i udio starijih od 80 godina koji je u 2021. iznosio 5,53%. Od 1991. do 2021., indeks starenja naglo je porastao sa 60 na 157. Medijalna dob stanovništva povećala se s 36 na 45 godina.

U Hrvatskoj se do 2051. g. očekuje povećanje udjela starog stanovništva za 40,8% (ukupni udio od čak 31%), smanjenje broja djece i mladih od 0 do 14 godina za 35,5% (ukupni udio samo 12%) i smanjenje broja stanovništva u radnom kontingentu od 15-64 godine za 31,5% (ukupni udio 57%).

U razvijenim zemljama trajanje života raste, a u Hrvatskoj su iznadprosječna pobolijevanja od bolesti koje su sprječive i izlječive, rekao je dr. Hodžić. Trajanje života u Hrvatskoj u 2021. prosječno je bilo 73,6 godina za muškarce i 79,8 godina za žene. Zdravi životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj je kraći za muškarce (4,7 g. / 9,5 g. EU ) i žene (5,2 g. / 10,1 g. EU).

Dr. Hodžćić je govorio i o duhovnosti / religioznosti starije populacije. Postotak ispitanika iz Hrvatske kojima je religija važna u dobnoj skupini od 56-70 godina je 68,8 %, a od 71+ godina je 72,7 godina.

Što je populacija starija, to je religioznija; žene 75%, a muškarci 53,5%. Najveću važnost religiji pridaju stanovnici Slavonije (76,5%), a najmanju stanovnici Istre i Primorja (41,7%). Veća razina duhovnosti dovodi do manje anksioznosti i depresije, a više zadovoljstva životom, smislom života, društvenim odnosima i psihološkim blagostanjem, manji je strah od smrti.

„Mentalno zdravlje vitalna je sastavnica zdravlja koje obuhvaća emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje. Odnosi se na način na koji se ljudi ponašaju, identificiraju sebe i nose se sa stresnim situacijama, čime utječu na to kako doživljavaju životne događaje. Pogoršanje mentalnog zdravlja popraćeno je visokom učestalošću negativnih emocija, misli i uvjerenja koja utječu na kvalitetu života“, rekao je dr. Hodžić, istaknuvši da su starije osobe vrlo osjetljive na probleme mentalnog zdravlja; jedna od pet osoba će doživjeti neki oblik duševne bolesti tijekom kasne životne dobi. Javljaju se depresija, anksioznost, poremećaj spavanja, apatija, uznemirenost i agresija.

„Razvoj mentalnih poremećaja razoran je za pojedince i njihove bližnje i izaziva velike troškove. Održavanje mentalnog zdravlja starijih osoba prioritet je za zdravstvene djelatnike i društva diljem svijeta. Starije osobe osjećale bi se bolje kad bi zdravstveni radnici mogli razumjeti i uzeti u obzir njihova uvjerenja i duhovne potrebe. U tome je važan pastoral bolesnika i zdravstvenih djelatnika, to ima i zdravstvene implikacije. Starije osobe su vrlo uključene u religiozno-duhovne aktivnosti“, rekao je dr. Hodžić, dodavši da duhovnost zauzima sve više prostora u radu sa starijima u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi.

„Potraga za smislom je centralni aspekt duhovnosti. Prihvaćanje vlastite nemoći ili ovisnosti može biti izvor rasta, prilika za razvijanje duhovnih kvaliteta: strpljenja, zahvalnosti, užitka u malim stvarima, zadovoljstva postojanjem i življenjem. To je prilika za ponovno vrednovanje cjelokupnog života kroz davanje novog smisla svemu proživljenom”, rekao je dr. Hodžić. U duhovnoj skrbi treba započeti duhovnom procjenom, važna je edukacija profesionalaca koji rade sa starijima, a  kod planiranja djelovanja i donošenja odluka koje ih se tiču, treba uzeti u obzir duhovne potrebe starijih osoba, potaknuo je dr. Hodžić.

Rekavši da duhovne potrebe starijih proizlaze iz utjecaja ljudskog duha na bio-psihosocijalnu prirodu, dr. Hodžić je naveo 14 duhovnih potreba starijih osoba. To su potreba za smislom, svrhom i nadom, potreba za transcendiranjem (nadilaženjem) okolnosti, za podrškom u nošenju s gubitkom, za kontinuitetom, za vrednovanjem i potporom religioznog ponašanja, za uključenjem u religiozna ponašanja, za osobnim dostojanstvom i osjećajem sposobnosti, za bezuvjetnom ljubavlju, za izražavanjem ljutnje i sumnje, za osjećajem da je Bog na njihovoj strani, za ljubavlju i služenjem drugima, za zahvalnošću, davanjem i primanjem praštanja te pripremom za smrt i umiranje. „Pastoral starijih osoba je odgovor na njihove duhovne potrebe“, istaknuo je dr. Hodžić.

Podsjetio je na biblijsko utemeljenje odnosa poštovanja prema starima, citatima: “Ustani pred sijedom glavom; poštuj lice starca“ (Lev 19, 32); „Ne podcjenjuj govora staraca, jer oni su učili od svojih roditelja, a od njih ćeš se ti naučiti razboru i u pravo vrijeme odgovarati“ (Sir 8,9); „Kako lijepo pristaje sijedoj kosi zdrava rasudba i starcima savjet znalački! O, kako je lijepa mudrost u staraca i promišljen savjet odličnika! Veliko je iskustvo kruna starcima, i strah je Gospodnji istinska slava njihova“ (Sir 25,3-5).

Dr. Hodžić je naveo i poticaje Učiteljstva Crkve u razvoju pastorala starijih. Održan je susret sa starijim osobama u Španjolskoj (1982.), izdan je dokument Dostojanstvo i poslanje starijih osoba u Crkvi i u svijetu Papinskog vijeća za laike (1998.), Pismo starijim osobama sv. pape Ivana Pavla II. (1999.), u kojem Papa kaže: „Poštivanje starijih osoba nosi u sebi trostruku dužnost koju im valja iskazivati: prihvatiti ih, pomoći im i isticati njihove odlike“. U Vatikanu je 17. rujna 2000. održano obraćanje sudionicima Jubileja starijih osoba.

Dr. Hodžić je naveo i misli pape Benedikta XVI. koji je za posjeta kuće „Viva gli anziani“ Zajednice sv. Egidija, 12. studenog 2012. rekao: “Lijepo je biti star! U svakoj dobi moramo biti sposobni otkriti Božju prisutnost i njegov blagoslov kao i bogatstvo koje ono sadrži. Nikada ne smijete dopustiti da vas zarobi tuga! Dobili smo dar dugog života. Život je lijep i u našim godinama, unatoč nekim ‘boljkama’ i ograničenjima. Neka naša lica uvijek budu ispunjena radošću osjećaja Božje ljubavi, a ne tugom”.

Susret pape Franje sa starijim osobama u Rimu održan je 28. rujna 2014. godine. U ožujku 2015. Papa je održao dvije kateheze na audijencijama srijedom uoči Sinode o obitelji; o starima je govorio u Apostolskoj pobudnici Amoris laetitia (br. 191 – 193). Prema knjizi Sharing the Wisdom of Time – papa Franjo i 31 priča starijih osoba iz 30 zemalja (2018.), Netflix je snimio dokumentarac.  Audijenciju sa sudionicima 1. međunarodnog kongresa o pastoralu starijih osoba „Bogatstvo godinâ“ papa Franjo održao je 31. siječnja 2020. godine.

Prvi svjetski dan djedova, baka i starijih osoba održan je 25. srpnja 2021.  godine. Peti takav dan će biti u nedjelju, 27. srpnja 2025. o temi “Blažen čovjek koji se nije odrekao nade” (usp. Sir 14,2). Postoji i pastoralno-liturgijski materijal za obilježavanje svjetskog dana djedova, baka te starijih osoba.

Papa je 2022. održao 18 kateheza o smislu i vrijednosti starosti na audijencijama srijedom. Od 30. svibnja do 1. lipnja će biti Jubilej obitelji, djece, djedova i baka te starijih osoba. Papa Franjo nije isključio stare iz okruženja obitelji i djece na tom susretu. Dikasterij za laike, obitelj i život proveo je kampanje i inicijative poput „Stariji su vaši djedovi i bake“, Send Your Hug u srpnju 2020., kao i “Dar mudrosti” uoči Došašća 2020. godine.

Među događajima u organizaciji toga Dikasterija su online sastanak s odgovornim osobama 25 europskih biskupskih konferencija o temi „Pastoral starijih osoba: prioritet Crkve u Europi“ održan 19. lipnja 2023. godine. Sljedeći takav sastanak je 20. veljače 2025., kada se može vidjeti što se radi u pastoralu starijih u zemljama Europe i primijeniti primjere dobre prakse.

Posebna audijencija s papom Franjom za 6 000 sudionika, starijih, djedova i baka te unučadi održana je 29. travnja 2024., a 16. svibnja 2024. webinar za 80 odgovornih osoba biskupskih konferencija i predstavnika međunarodnih laičkih udruženja o prioritetnoj važnosti pokretanja pastorala starijih osoba. Drugi međunarodni kongres o pastoralu starijih osoba u Rimu će se održati od 3. do 4. listopada 2025. godine.

U Direktoriju za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj (2002.) spominje se i Dostojanstvo starije osobe  (br. 20), u kojem piše: „Crkva je dužna i starijim osobama naviještati evanđelje, koje će njihovo srce ispuniti nutarnjom radošću i mirom. Navještaj Boga ljubavi pomoći će starijim osobama da prevladaju strah pred susretom sa smrću, a sakramentalni će im život omogućiti susret s raspetim i uskrslim Kristom te im ublažiti i osmisliti boli i patnje povezane sa staračkom dobi. Crkva je pozvana starije osobe prihvatiti kao subjekt svojega poslanja i naviještanja te prepoznati područja aktivnosti u kojima oni mogu djelovati kao nezamjenjivi apostoli“.

Pastoral starijih osoba, njihovih obitelji i pastoral bolesnika povezan je i s radom Caritasa. U župama se ostvaruju kućne posjete pastoralnih djelatnika, podjela sakramenata, pobožnosti, susreti molitvenih i drugih skupina. U domovima za starije i nemoćne se služe mise, podjela sakramenata, pobožnosti, nude duhovno-vjerski sadržaji, ovisno o duhovniku. Pastoral starijih osoba provode i laički pokreti i zajednice, a prigodne sadržaje posreduju i mediji. U duhu Poruke za Dan života Vijeća HBK-a za život i obitelj 2017. „Suočavanje sa stvarnošću starenja kao prilika za rast”, dr. Hodžić je rekao da je starost na osobnoj razini prilika za rast u mudrosti i svetosti, u obitelji je prilika za rast u uvažavanju i ljubavi, u Crkvi je prilika za rast u milosrđu i zajedništvu, a u društvu je prilika za rast u čovječnosti i solidarnosti.

Govoreći o ostvarenim aktivnostima svoga Ureda, između ostaloga, dr. Hodžić je podsjetio da je bio održan Nacionalni studijski dani za djelatnike u pastoralu braka i obitelji (26. – 28. 4. 2019.)  u Šibeniku, upućene su čestitke/poruke uoči Međunarodnog dana starijih osoba 1. listopada uz održavanje konferencije za novinare te je priređen katehetski materijal „Osmišljena starost“ i postavljen na stranici https://obitelj.hbk.hr . Ured HBK-a za život i obitelj brine o prevođenju pastoralno-liturgijskih materijala Dikasterija, slanju biskupijskim povjerenicima za pastoral braka i obitelji te objavljivanju toga sadržaja u katoličkim medijima, u kojima o temi pastorala starijih govori i dr. Hodžić u prigodnim emisijama.

Na stručnom skupu “Starenje ili treća dob, palijativa i mentalno zdravlje” održanom u petak i subotu, 7. i 8. veljače u sjemeništu “Zmajević”, izlagalo je šest predavača o temama: Alžbeta Grgić, dr. med., ‘Treća dob i mentalno zdravlje. Starenje stanovništva Republike Hrvatske i Zadarske županije“, Vitomir Višić, dr. med. spec. psihijatar – ‘Mentalno zdravlje i demencija’ i Lucijana Rupić, prof., klinički psiholog, o temi ‘Psihološka pomoć obiteljima s oboljelima od demencije’, Sonja Kardum, dr. med. – ‘Život u umiranju – pogled liječnika mobilnog palijativnog tima’, prof. dr. sc. Arkadiusz Krasicki – ‘Biblijski pogled na stariju dob’ i dr. Petar Krešimir Hodžić – ‘Razvoj pastorala starijih osoba Crke u Hrvatskoj – mogući učinci na mentalno zdravlje’. Skup je organiziralo Povjerenstvo za bolnički pastoral i osobe stanje životne dobi Zadarske nadbiskupije s predstojnikom don Valterom Kotlarom.

To je drugi stručni skup održan u organizaciji toga Povjerenstva. Prvi skup o temi „Služenje bolesnima u 21. st.“ o skrbi bolesnih i starijih osoba održan je 9. i 10. veljače 2024. u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru. Oba skupa održana su prigodno uz proslavu blagdana Gospe Lurdske i obilježavanje Svjetskog dana bolesnika, u želji da se i stručnim informacijama pomogne osobama uključenima u pastoral bolesnih, starijih i nemoćnih osoba.