Dr. Stjepan Brebrić za HKR: „Stepinac se može nazvati učiteljem kršćanske svetosti, a dio njegove baštine još čekamo“
Dr. Stjepan Brebrić/FOTO: Hina/Lana SLIVAR DOMIĆ/Isd
Zagreb (IKA)
Glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Stjepan Brebrić gostovao je u emisiji Aktualno urednice Tanje Maleš na Hrvatskom katoličkom radiju 5. veljače. Tema emisije bilo je upoznavanje bl. kardinala Alojzija Stepinca te poticanje čitatelja na čitanje knjiga o hrvatskom blaženiku.
Upravo ovih dana u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti u tijeku je akcija koja uključuje 30 % popusta na knjige o bl. Stepincu, a samu je akciju u program HKR-a pobliže predstavio i dr. Brebrić.
“Kršćanska sadašnjost je i na području prouke, između ostaloga našega blaženika Alojzija Stepinca vrlo spremno dočekala demokratske promjene. Dok je u inozemstvu postojalo literature o našem blaženiku, na našem se prostoru nije moglo previše objavljivati zbog poznate situacije s režimom. Međutim, čim je to bilo iole moguće, 1990-ih, imamo poznato izdanje Vinka Nikolića u dva sveska ‘Stepinac mu je ime. Zbornik uspomena, svjedočanstava i dokumenata’, s više od 1000 stranica, koje je vani već postojalo”, kazao je dr. Brebrić. Istaknuo je i važnost dokumenata o procesu Alojziju Stepincu, koju su priredili djelatnici Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. “Tu prvi put na jednom mjestu imamo sve dokumente obrane, imamo jasan Stepinčev govor na tom procesu, stenografske zapise”, dodao je.
Osvrnuo se na starija i novija izdanja Kršćanske sadašnjosti o blaženiku Stepincu, primjerice na djelo ‘Razmišljam o Alojziju Stepincu’, autora Bonaventure Dude (1998.), kao i govor sv. Ivana Pavla II. od 2. do 4. listopada 1998. o Stepincu, naročito onaj uz proglašenje blaženoga, kao i novije knjige: ‘Blaženi Alojzije Stepinac – baština koja obvezuje’, važno djelo u suizdanju s Glasom Koncila, kardinala Josipa Bozanića, koja uključuje prvo pastirsko pismo nadbiskupa Bozanića, vezano uz Alojzija Stepinca, te zatim njegove homilije u katedrali od 1998. do 2008. godine. ‘Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća’ je zbornik koji je KS objavio u suizdanju s HKS-om i Zagrebačkom nadbiskupijom i nadovezuje se na prethodna dva zbornika, također sa znanstvenih skupova o Stepincu iz 2009. godine. To je jedan triptih povijesne građe, kazao je dr. Brebrić te istaknuo da je u izdavačkom prilogu KS o Stepincu posebno ponosan na dvije knjige poznate svjetske povjesničarke, Židovke Esther Gitman.
‘Kad hrabrost prevlada’, autorice Esther Gitman, knjiga je o Židovima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i o hrabrim ljudima koji su ih, katkad i po cijenu života, spašavali. Teza je ove knjige da su tisuće građana NDH, unatoč upozorenjima vlasti da će biti oštro kažnjeni, riskirali svoje živote i živote članova svojih obitelji odlučivši se za spašavanje Židova. Istaknuto mjesto u tome nizu zauzima zagrebački nadbiskup, danas bl. kardinal Alojzije Stepinac. Dr. Brebrić osvrnuo se i na knjigu ‘Alojzije Stepinac – Pillar of Human Rights’, također autorice Esther Gitman, koja je napisana na engleskome jeziku, kao i knjiga ‘In Search of Cardinal Stepinac. A Complete Biography’, autora Zvonimira Gavranovića.
Osvrtom na izdanja KS-a o bl. Alojziju Stepincu, glavni urednik Kršćanske sadašnjosti istaknuo je veličinu blaženika Stepinca i u drugim kontekstima njegovoga vjerskog i društvenog djelovanja. Prisjetio se i riječi Bonaventure Dude, s početka već spomenute knjige ‘Razmišljam o Alojziju Stepincu’, koji je kazao da je beatifikacijom Stepinac tek postao zadaća, zadaća u smislu ne shvatiti ga možebitno kao crkveno ili nacionalno odlikovanje, nego da ga shvatimo svojim uzornikom, onime kojega trebamo slijediti u svojem kršćanskom životu. Stepinac se može nazvati ‘učiteljem kršćanske svetosti’, dodao je dr. Brebrić, rekavši da čitati to jedno blago koje nam je ostavio kardinal Alojzije Stepinac svakako naša zadaća ako se želimo dublje upoznati s njegovim likom uzornosti u smislu kršćanske svetosti. Iako je mnogo toga o Stepincu objavljeno, dr. Brebrić istaknuo je da postoje naznake toga da dio Stepinčeve duhovne baštine još uvijek stoji u rukopisu. “Običaj je da se po završetku kanonizacije, uz svjedočanstva ljudi, to i objavi i preda čitateljima, vjernicima. Mi to još uvijek čekamo”, rekao je glavni urednik Kršćanske sadašnjosti.
Koliko uopće poznajemo Stepinčevu misao, život, govore, inicijative dok čekamo njegovu kanonizaciju, što izdavači čine da se lik blaženika približi domaćoj javnosti, tko su autori koji pišu o Stepincu i jesmo li se prijevodima na druge jezike uspjeli izboriti da se istina o kardinalu Stepincu čita i u svijetu – samo su neka od pitanja na koja je dr. Brebrić odgovorio u emisiji Aktualno, koja se može poslušati na stranicama HKR.