Emisija HKR-a „Sjećanje na Benedikta XVI. - poniznog radnika u vinogradu Gospodnjem“
Foto: IKA // rektor Tanjić, dr. sc. Carti i biskup Gorski u emisiji HKR-a Sjećanje na Benedikta XVI. - poniznog radnika u vinogradu Gospodnjem
Otišao je teolog i pastir duša, ponizan i jednostavan radnik u vinogradu Gospodnje – kako se papa emeritus papa Benedikt XVI. sam opisao, a tako su ga doživjeli i svi koji su ga imali prigodu susresti. Potvrdili su to u programu HKR-a i zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, koji je bio predsjednik odbora za doček pape Benedikta XVI. u Hrvatsku 2011. godine, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić te bioetičarka dr. s. Marta Carti koja je doktorirala na Ratzingerovoj misli.
Jednostavnošću i pažnjom bili su obilježeni susreti s papom emeritusom. Tako ga je doživjela i dr. Carti koja se susrela s Benediktom XVI. 2017. godine. U maloj privatnoj audijenciji poklonila mu je svoj doktorski rad u kojem se bavila njegovom antropološkom mišlju.
„Bila sam posljednja u redu od šestoro ljudi. Ukratko sam rekla o čemu sam pisala. Saslušao me je pažljivo kao da sam jedina na svijetu. Imao je dar fokusirati se na čovjeka koji stoji pred njim. Na kraju mi je zahvalio što sam se bavila njegovom teološkom misli. Ostavio je dojam jednostavnosti i skromnosti. To sam od njega i očekivala. Jer kad netko proučava nečije teološko djelo onda i očekuje takvog čovjeka. Ali je i nadmašio moja očekivanja“, kazala je s. Marta.
A što je obilježavalo Ratzingerovu teološku misao podsjetio je rektor Tanjić.
„To je prvenstveno crkvenost. Spadao je u grupu teologa koji su isticali eklezijalnu važnost čina vjere. Dakle čin vjere nije samo osobni čin, nego je to čin cijele Crkve. Drugo je racionalnost, odnos vjere i razuma. Nije to sterilni intelektualizam kako se nekada i u našim crkvenim krugovima želi o tome govoriti pa se odbacuje promišljanje. Znamo da je Ratzinger bio član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, vodio je dijalog s mnogim nevjernicima i tražio je zajednički nazivnik. Zanimljivo je da u duhovnoj oporuci govori o odnosu znanosti i vjere, znanosti i teologije, upućuje na granice, on tu vidi ključ odnosa Crkve, kršćanstva i svijeta i onoga što vjera u Isusa Krista može donijeti. I treće, što vidim kao ključno, je duhovnost. Papa Benedikt je na izvanredan način spajao teologiju i duhovnost što se vidi kroz njegov cjelokupni opus“, pojasnio je dr. Tanjić.
Na posljednjem ispraćaju pape emeritusa bilo je i hrvatskih hodočasnika koji su osjećali da mu kao narod trebamo zahvaliti za sve što je učinio za Crkvu i za sve nas. S Hrvatima je prijateljevao još kao biskup u rodnoj Njemačkoj, aktivno je sudjelovao u proslavi 20. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera, svoga prethodnika na službi pročelnika Kongregacije za nauk vjere, a bilo mu je stalo i do blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
O tome je biskup Gorski kazao: „Ne umanjujem ono što čini sadašnji Papa u želji da ekumenska misao ne ostane samo misao nego da postane i čin i djelo. Da se nije povukao, siguran sam da bi papa Benedikt XVI. Stepinca proglasio svetim.“
Gosti su se u emisiji prisjetili brojnih poruka koje je Benedikt XVI. uputio Crkvi u Hrvatskoj za vrijeme njegova posjeta 2011. Ostavio joj je i vrlo važnu zadaću, rekavši u Zagrebu: „Ljubljena Crkvo u Hrvata, preuzmi ponizno i smjelo zadaću da budeš moralna savjest društva, sol zemlje i svjetlo svijeta. Budi uvijek vjerna Kristu i njegovu Evanđelju u društvu koje nastoji relativizirati i sekularizirati sve slojeve života. Budi boravište radosti u vjeri i nadi. Predragi, neka blaženi kardinal Alojzije Stepinac i svi sveti vaše zemlje posreduju za vaš narod, a Majka Spasiteljeva neka vas štiti s ljubavlju! Udjeljujem vama i čitavoj Crkvi u Hrvata svoj apostolski blagoslov!“