Fra Ivan Matić je s vjernicima hodočastio u Skadar u subotu 16. studenoga 2024., na euharistijsko slavlje proglašenja blaženim fra Alojzija Palića. Vjernici su busevima pristigli iz Zagreba, Kistanja i Janjeva, a mnogi i osobnim automobilima.

„To je zaista jedna lijepa hodočasnička gesta i drago mi je da možemo – posebno svi mi rodom iz Janjeva – zahvaliti Gospodinu na životu ovoga blaženika“, rekao je fra Ivan. Govoreći o hrvatskom narodu i duhovnim pozivima iz Janjeva, Letnice i Vrnavokola naveo je kako je otprilike 140 osoba podrijetlom iz tih mjesta, a da su sada svećenici, redovnici ili redovnice. „To su mala mjesta koja su iznjedrila puno duhovnih zvanja kroz povijest. Danas oni služe u različitim biskupijama i redovničkim zajednicama“, podsjetio je.

Posvjedočio je kako je od djetinjstva u Janjevu slušao o fra Alojziju i o tome kako je kao mlad svećenik ubijen. „Ne samo on, već je bilo i drugih mučenika koji su stradali za vrijeme Balkanskih ratova i u vrijeme komunizma. Tek kad sam živio u Rimu bio sam upoznat s time koliko je naših franjevaca ušlo u proces za beatifikaciju, a među njima je bio i fra Alojzije“, rekao je.

„Proces za beatifikaciju je obuhvaćao četrdeset mučenika, u razdoblju od 1913. do 1974., među kojima su svećenici, redovnici i laici s područja Kosova i Albanije. Kasnije je Dikasterij odvojio njegov postupak, s time da je 38 mučenika 2016. beatificirano u Skadru, među kojima su naš fra Serafin Glasnović Kodić i don Anton Muzić“, objasnio je fra Ivan.

Poručio je da život i poziv fra Alojzija predstavljaju za franjevce poseban uzor posvećenja i neprestano nadahnuće za nova duhovna zvanja. „Posebno je župnik u Janjevu fra Franjo Brkić svojim životom u vrijeme Alojzijeve mladosti privukao mnoge mlade u duhovno zvanje, ponajprije u Red manje braće. Upravo iz života tih franjevaca i svećenika vidi se snažno svjedočanstvo vjere, ljubavi prema Kristu i Crkvi, te ljubav prema narodu u kojem su služili. Izložili su svoj život kako bi zaštitili ne samo katolički puk, već i muslimane protiv čijeg je progona stao fra Alojzije“, istaknuo je fra Ivan Matić te zaključio da se „u životima tih mučenika sažima povijest Janjeva i sva drama koju je hrvatski i katolički narod tog prostora proživljavao“.

Generalni vikar Barske nadbiskupije mons. Simo Ljuljić je naglasio da je pobožnost prema albanskim mučenicima vrlo živa te da su katolici u Albaniji uglavnom Albanci, a da „osim pokoje časne sestre, Hrvata iz Janjeva ili Letnice, baš i nema“.

Rekao je da su došli hodočasnici iz cijele Albanije, s Kosova, iz nekoliko dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i iz cijele Europe, zajedno sa svojim svećenicima. „Došli su i mnogi biskupi iz Hrvatske i BiH, s mjesta gdje žive Letničani i Janjevci“, istaknuo je.

Na pitanje što ova svečanost znači za Albaniju u cjelini, i u političkom smisli, mons. Ljuljić je rekao da političari načelno izjavljuju da su ponosni na mučenike, ali da su „neki nažalost ponosni i na mučitelje“ jer „vrijeme fašizma i komunizma kod nekih nije prošlo – mnogo ljudi mrzi Katoličku Crkvu; javno govore ‚sve super‘, ali se bojim da nisu iskreni“.

Posvjedočio je da se ponekad ne osjeća dostojan biti svećenik nakon svećenika poput fra Alojzija, ali da su takvi ljudi iz prošlosti „poticaj i nada za budućnost nama svećenicima da osnažimo našu vjeru i posvećenje u službi Crkvi“.

Mons. Ljuljić je u svom prvom razgovoru za HKR podijelio i podatke o stanju duhovnih poziva u Barskoj nadbiskupiji. „Imamo petnaest svećenika i jednog svećenika koji je na bogosloviji u Zagrebu. Iz raznih albanskih biskupija imamo jedanaest bogoslova, a u školi tridesetak studenata“, naglasio je.

Za kraj razgovora, poručio je da – u skladu grčkim značenjem riječi mučenik koja znači svjedok – „budemo svjedoci vjere i Krista u svijetu, što nije lako, ali tim je ljepše što je teže“.