Euharistijsko slavlje prvoga dana 38. Redovničkih dana u Zagrebu
Euharistijsko slavlje povodom 38. Redovničkih dana u Zagrebu
Zagreb (IKA)
Euharistijsko slavlje prvoga dana 38. Redovničkih dana u Zagrebu, u petak 23. rujna, u crkvi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi predslavio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.
U uvodu je biskup Križić rekao da Crkva slavi spomendan sv. Pija iz Pietrelcine. Naglasivši važnost sakramenta euharistije za Božji narod kroz čitavu povijest, poželio je da euharistija za svakoga bude snaga na njegovom putu posvećenja, služenja Crkvi počevši od vlastite zajednice.
Na početku homilije mons. Križić spomenuo je da se ovih dana na misi čitaju odlomci iz Knjige Propovjednikove. Rekao je da Bog preko te knjige postavlja mnoga pitanja koja imaju za cilj pročistiti vjeru, osloboditi slike Boga koji bi trebao biti na raspolaganju čovjeku i rješavati sve njegove probleme. „Ova knjiga se opire napasti da pretvorimo Boga u automat koji ispunja naše želje i daje odgovore na sva naša mučna i znatiželjna pitanja“, kazao je predslavitelj.
Nadalje je rekao da se ne zna točno tko je napisao tu knjigu, međutim, evidentno je da ju je napisala osoba koja je vjernik, ali vjernik kojemu u njegovoj vjeri nije skoro ništa jasno, koji u sve sumnja i gotovo ni u čemu ne nalazi smisao života. Ta knjiga zapravo opisuje patnju jednog vjernika koji traga za odgovornima na mnoga važna životna pitanja, a odgovora niotkud.
Gospićko-senjski biskup ustvrdio je da se s pravom kaže da nije najvažnije imati na sva pitanja odgovore, nego znati postavljati prava pitanja. Najgore je ignorirati važna životna pitanja ili bježati od njih, što se često događa u ljudskom životu. „A Bog je onaj koji nas stalno propituje, koji nam postavlja pitanja od životne važnosti i traži da se s njima suočavamo“, naglasio je biskup Križić.
Predslavitelj je istaknuo da Propovjednik ne negira Boga i njegovo djelovanje u svijetu, nego je problem što je to djelovanje čovjeku posve nerazumljivo. Govoreći o nepravdi i patnji nevinih u Propovjednikovoj knjizi, mons. Križić ustvrdio je da autor te knjige „samo jasno vidi bezbroj nepravdi, potoke suza, i vidi da na sve to Nebo šuti“. Propovjedniku je to neprihvatljivo, a još mu teže pada uvjerenje da pravdu ne čini ni sam Bog koji ju je proklamirao – kazao je biskup Križić.
Tumačeći dalje naviješten ulomak, predslavitelj je istaknuo da čovjek ne može vidjeti cjelovito Božje djelo od početka do kraja. Vidi samo djelomično i pozvan je da živi to djelomično. Kada bi čovjek mogao vidjeti odjednom sve, izgubio bi stimulans da ide naprijed, da traga i otkriva.
„Pa i grijeh se sastoji u tom umišljenom nastojanju da se vidi sve, da se bude kao Bog. Problem je što čovjek ne želi prihvatiti svoju ograničenost. I ne samo da ne želi prihvatiti svoju ograničenost, nego je često negira. Želi se uvjeriti da je ravan Bogu“, ustvrdio je.
Nadalje je propovjednik kazao da vjerovati znači živjeti svoju ograničenost i žudjeti za stvarnošću koja je iza toga. Ta ograničenost nužno nosi sa sobom svu kontradiktornost života, realnost od koje se ne može, a i ne smije bježati. „Mi možemo govoriti kako smo svi mi u Crkvi ili samostanu braća i sestre i da se volimo. Ali u stvarnosti to nije baš tako. Ako se hoće život živjeti, nužno je suočiti se i s paradoksima i kontradiktornostima života“, naglasio je.
Govoreći o umjerenosti koju savjetuje Propovjednik, biskup Križić je rekao da biti pretjerano siguran u svoju mudrost i svoju istinu može biti jako opasno jer dovodi do netolerantnosti prema drugome. „Istina se ne može do kraja posjedovati, posve imati, nego za njom treba neprestano tragati“, naglasio je predslavitelj.
Kazao je da je danas posebno opasno kada se ideje olako postave iznad osoba, kada stavovi postanu nedodirljivi i kada se mišljenja ne smiju podvrći kritici. U tom smislu Propovjednik posve pripada današnjem vremenu, ustvrdio je mons. Križić. „On ne krije da mu najteže pada što se moćnicima ne smije prigovarati, što ih se ne smije kritizirati u njihovim ponašanjima kada se jasno vidi da ne rade dobro“, rekao je.
Slijedeći primjer Propovjednika, biskup Križić naglasio je da se čovjek nikada ne smije predati, nego se treba boriti u životu, pa i onda kada ima dojam da je sve unaprijed osuđeno na neuspjeh. Mora se živjeti u nadi pa i onda kada izgleda da je to protiv svake nade. „Tako, koliko god će Propovjednik ponavljati da je pod suncem sve ispraznost, ipak želi ostati pod tim suncem. Koliko god ponavljao da mnogo toga u ovom životu nema smisla, ipak naglašava da se ne smije nikada izgubiti nada“, poručio je gospićko-senjski biskup.
Rekavši da je Propovjednikov zaključak taj da se, pored svega, isplati živjeti i žrtvovati da bi dobro nadvladalo zlo, biskup Križić istaknuo je kako je potrebno prihvatiti smrt da bi se mogli otvoriti vjeri u uskrsnuće. „Samo promatrajući smrt možemo otkriti koliko volimo život“, ustvrdio je.
Na kraju je mons. Križić rekao da Propovjednikova knjiga nema zaključka, nego ostaje otvorena. „Ona je aktualna i za naše vrijeme jer je otvoreni poziv čovjeku našeg vremena da preispita svoju sliku Boga u koga vjeruje i da kroz Božju riječ započne tražiti novo lice Boga u kojem će spoznati i sam smisao ljudskog života“, zaključio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.
Na kraju euharistije, predslavitelj je zazvao Božji blagoslov na sve prisutne redovnike i redovnice.