Vlč. Novak i mons. Svalina osvrnuli su se na 62. plenarno zasjedanje Sabora HBK na kojem je, između ostaloga, bilo riječi o pandemiji koronavirusne bolesti, o djelovanju Hrvatskog Caritasa, posebice na području stradalom u potresima, o ekumenskim temama, pogotovo u odnosu na Srpsku pravoslavnu Crkvu te o dušobrižništvu hrvatskih branitelja. Osvrnuli su se i na redoviti susret Stalnog vijeća HBK s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

Generalni tajnik HBK vlč. Novak na početku je podsjetio da su biskupi još u siječnju sa 61. plenarnog zasjedanja poslali poruku vjernicima u vezi s pandemijom, a od tada se situacija nije značajnije promijenila. Što se tiče slavlja prvih pričesti i potvrdi, napomenuo je da biskupi odluke donose pojedinačno za svoje biskupije, s obzirom na epidemiološke mjere i trenutnu situaciju na pojedinom području.

Ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Svalina potom se osvrnuo na saniranje posljedica potresa. Rekao je da je iskustvo koje je Caritas stekao u prijašnjim situacijama poput migrantske krize i poplava uvelike pomoglo u ovoj katastrofi. Caritas je odmah priskočio u pomoć stradalom stanovništvu osiguravanjem osnovnih potrepština i krova nad glavom. Jedna od namjera u djelovanju Caritasa je zadržavanje stanovnika na tom području. Međutim, istaknuo je da rad i nastojanja Caritasa nisu dovoljno prepoznati i zastupljeni u medijskom prostoru.

Rekao je da je šteta od potresa enormna te je usporedivši tu nepogodu s poplavom rekao da se ona ne može nimalo predvidjeti. Unatoč tomu, za se nju može pripremiti npr. izborom građevinskog materijala te na taj način dugoročno zaštititi ljude, prvenstveno njihove živote. Caritas stoga na potresom području u suradnji s drugim činiteljima radi na izgradnji drvenih montažnih objekata. Na taj način te osiguravanjem stambenih modula do sada je zbrinuto dvjestotinjak obitelji.

Iduća faza je obnova obiteljskih kuća, u koju će se uključiti i Caritas, a za njezin organizirani početak Vlada RH treba donijeti odgovarajuće odredbe. Caritas će sudjelovati i u trećoj fazi obnove tj. revitalizaciji Banovine, rekao je mons. Svalina.

Vlč. Novak dodao je da je u potresima u ožujku i prosincu 2020. oštećeno više od dvjesto crkvenih objekata. Rekao je da je u ovom trenutku gotovo nemoguće reći koliko će obnova trajati. Stoga je prioritet staviti te ili zamjenske objekte u funkciju, a zatim pristupiti samoj obnovi.

O Hrvatskom Caritasu bilo je riječi i na sastanku predstavnika HBK i Vlade RH. Mons. Svalina rekao je da je u skladu s međunarodnim ugovorima i zakonskim aktima potrebno dogovoriti pravni položaj Caritasa u hrvatskom društvu da bi njegovo djelovanje, pogotovu u kriznim situacijama, bilo funkcionalnije.

Generalni tajnik HBK osvrnuo se zatim na prijedlog apostolskog nuncija u RH Giorgia Lingue o mogućnostima susretanja biskupa s episkopima SPC-a te predstavnicima drugih kršćanskih zajednica, koji je potaknut prijedlogom predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinala Kurta Kocha. Rekao je da susreti biskupa s predstavnicima SPC-a nisu novost, ali je primjetno da su se pojedinačni susreti u posljednje vrijeme intenzivirali. Naglasio je da ekumenski dijalog ne smije postati “taoc određenih trenutnih društvenih zbivanja”.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Svalina osvrnuo se na ekumenizam na djelu, napose u Sisačkoj biskupiji. “Caritas je uvijek otvoren za sve – za čovjeka u potrebi. On ne gleda ni na vjersku pripadnost ni na bilo koje druge osnove nego želi djelovati prema konkretnim ljudima”, naglasio je. Kao primjer naveo je distributivni centar u Sisku u kojem su zajedno surađivali mladi volonteri različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Također je istaknuo suradnju s parohom Goranom iz Gline radi stambenog zbrinjavanja stradalih ljudi.

U emisiji se razgovaralo i o dušobrižništvu hrvatskih branitelja. Branitelji su biskupima uputili inicijativu za intenzivniju duhovnu podršku. Vlč. Novak rekao je da se u tom smislu planiraju odgovarajuće aktivnosti. Postoji “snažan poticaj biskupa da se branitelje i dalje nastoji što je moguće više integrirati u njihove župne zajednice” a ne izdvajati ih, te prvenstveno na taj način odgovoriti na njihove potrebe i dati im duhovnu podršku. Cijelu emisiju “Susret u dijalogu” možete preslušati OVDJE.