Naime, grčki su otoci u Egejskom moru glavno mjesto ulaska migranata koji traže bolji život u Europskoj uniji. Upravljanje protokom ljudi i nezadovoljstvo mjesnog stanovništva koje se povećava, postali su izazov za Vladu desnoga centra u Ateni. Trenutačno su deseci policajaca raspoređeni na ta dva grčka otoka, gdje su mjesne vlasti proglasile 24-satni štrajk i organizirale prosvjede. Policija je izvijestila da su na Lezbosu 43 policajca ranjena, dok ih je na Hiosu ranjeno 11, jer je bijesna rulja provalila u hotel koji koriste mornaričke snage. Zbog sumnje da su uključeni u napad, uhićeno je 12 osoba.

U skladu sa sporazumom između Europske unije i Turske iz 2016. godine, migranti koji stignu na otoke, moraju ostati ondje sve dok njihovi zahtjevi za azil ne budu odobreni. No kašnjenja u procesu dobivanja azila, zajedno s povećanjem migracijskih tokova, opterećivali su sustav i doveli do velikog pogoršanja životnih uvjeta u postojećim kampovima u kojima je sve više ljudi unatoč tome što su grčke vlasti premjestile ranjive osobe na kopno.

Predsjednik Komisije biskupskih konferencija Europske unije kardinal Jean-Claude Hollerich, dotajnik u sekciji za migrante Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja kardinal Michael Czerny  i Papin djelitelj milostinje kardinal Konrad Krajewski u veljači su poslali pismo svim biskupskim konferencijama Europske unije u kojem su zatražili preseljenje izbjeglica s otoka Lezbosa u druge europske zemlje. Trojica su kardinala napisala kako bi u svakoj zemlji članici Europske unije biskupska konferencija morala u suradnji sa svojom vladom dogovoriti projekt humanitarnog koridora s otoka Lezbosa i drugih grčkih kampova.

Mjesno stanovništvo protestira jer misli da otvaranje novih kampova sa sobom povlači duži boravak izbjeglica na otocima, rekla je za Vatikanski Radio ravnateljica Grčkoga Caritasa Maria Alverti i podsjetila da su ove godine Lezbos i Hios pretrpjeli veliki val migranata. Na Lezbosu je kapacitet prihvata 3000 osoba, dok se tamo trenutačno nalazi 20.000 izbjeglica. Stvarnost nam govori da se nešto mora učiniti. Kamp Moria može primiti 1500 ljudi, no tisuće ih živi okolo u šatorima i lošim uvjetima. Žene i djeca su u nesigurnoj situaciji.

Ravnateljica Caritasa izvijestila je da je Vladin plan ostvariti niz usluga koje će omogućiti prihvat 7000 ljudi, te da kampovi budu otvoreni danju, a noću kontrolirani kako nitko ne bi izlazio. Osobno smatram da se ta situacija teško može ostvariti, rekla je Alverti i primijetila: Kako je moguće 7000 ljudi držati zatvorenima i zdravstveno im pomagati? Mislim da to nije rješenje. Sigurno, nešto treba učiniti, jer trenutačno nema mjesta.

Što se tiče azila, ljudi mjesecima čekaju barem kako bi bili primljeni na razgovor, a to stvara veliku frustraciju među izbjeglicama. Osim toga, Grčka je zatražila od drugih europskih zemalja da premjeste oko 2000 maloljetnika bez pratnje, no samo je jedna zemlja odgovorila na taj poziv. Naš tim upozorava da situacija, iako je pod kontrolom, nije mirna, zaključila je ravnateljica Grčkog Caritasa.