Predavanju o. Milića, nekadašnjeg člana HKLD-a, nazočili su članovi osječke podružnice HKLD-a i brojni drugi zainteresirani vjernici.

Sve prisutne pozdravio je u ime predsjednice Podružnice, doc. prim. dr. Melite Vukšić Polić, dr. med., i u svoje ime duhovnik osječkog HKLD-a i odgovorna osoba za Institut za novu evangelizaciju, prof. dr. Davor Vuković. Predavača je predstavio Ivan Školka, dr. med., tajnik osječke Podružnice te je istaknuo da je brat Jakov, nakon vremena besprijekornog studiranja na Medicinskom fakultetu u Osijeku, pristupio Redu bosonogih karmelićana, a sada kao novozaređeni đakon djeluje u Splitu.

Započinjući predavanje, br. Jakov prisutne je upoznao s sv. Ivankom Berettom Mollom i Giuseppeom Moscatijem, liječnicima koji su proglašeni svetima – da bi posvijestio da je „put svetosti ostvariv i da je to cilj kojemu svi trebamo težiti“. Imajući u vidu da se liječnici u svom poslu puno bave temom čovjekova tijela i duše, a premalo temom duha – a svjestan kako se sve više govori o holističkom pristupu čovjeku – predavač je naglasio kako se u svom predavanju odlučio baviti isključivo aspektom čovjekova duha.

„Zašto je važno govoriti o duhovnom putu čovjeka? Nauk Crkve je postojan i govori o tome da smo svi pozvani na svetost“, rekao je i uputio da je Crkva sveta, a to se manifestira u njezinim članovima, jer je poziv na svetost utemeljen u krštenju, a sam Katekizam Katoličke Crkve ističe da su svi vjernici, bilo kojeg staleža i stupnja, pozvani na potpuni kršćanski život i savršenu ljubav.

Razložio je zatim da svetost i savršenost nisu sinonimi te je uputio na tri redovita puta kršćanskog života. Početnici u kršćanskom životu prolaze put čišćenja, napredni put prosvjetljenja, a savršeni put sjedinjenja. Između ove tri faze postoje dvije prekretnice – tamna noć osjeta i tamna noć duha – rekao je brat Jakov te pojasnio navedene putove, ali i istaknuo kako je svaka osoba drugačija te da Bog dušu može povesti i drugim putem.

Govoreći o tamnoj noći duha, naveo je da simptomi koji je prate mogu biti vrlo slični simptomima depresije, ali bitan razlikovni element jest rast osobe u teologalnim krepostima, o čemu uvijek treba prosuditi duhovnik.

Da bi osoba rasla na putu kršćanskog života može joj pomoći post, čuvanje pogleda, šutnja, prihvaćanje nepravde, skriveno činjenje dobrih dijela te strelovite molitve, pobrojao je i pojasnio predavač, a zatim posebno istaknuo snagu posta, citirajući sv. Bazilija Velikog: Post odbija napasti, pomazuje poniznost, on je pratitelj opreznosti i tvorac čistoće. U ratu se hrabro bori, u miru uči smirenosti. Govoreći o različitim oblicima posta, istaknuo  je intermitentni post koji u različitim oblicima prakticiranja pomaže u snižavanju inzulinske rezistencije, prevenira neurodegenerativne, kardiovaskularne i autoimune bolesti, a pridonosi i poboljšanju radne i verbalne memorije.

U nastavku predavanja, brat Jakov govorio je o molitvi – potrebnoj i za psihičko, i za duhovno zdravlje čovjeka te za put svetosti. Oslanjajući se na riječi sv. Alfonza Marija de Liguorija rekao je kako je misaona molitva nužna za spasenje duše, prikazao je strukturu karmelske molitve te pojasnio da misaona molitva nije nabrajanje, već prebivanje u Božjoj prisutnosti. „Bit molitve je da nas transformira, da donesemo neke konkretne odluke, rastemo u nasljedovanju Krista i ljubavi prema Bogu“, zaključio je brat Jakov te nakon predavanja odgovarao na pitanja prisutnih, ponovno ističući kako je svatko pozvan živjeti svetost i moliti u skladu s obvezama i dužnostima koje su mu povjerene, u staležu kojemu pripada.

AUDIO Brat Jakov od Križa: Važnost duhovnog života, molitve i posta