Istina je prava novost.

Imenovani članovi pripravnih povjerenstava za Biskupsku sinodu o sinodalnosti

Generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech objavio je u utorak 20. srpnja imena članova triju skupina koje imaju zadatak pomoći u pripravi sinode o sinodalnosti koja će se održati 2023. godine, prenijela je Nedjelja.

Imena članova Upravnog odbora, Povjerenstva za teologiju i Povjerenstva za metodologiju objavljena su tri mjeseca prije početka dvogodišnje pripremne faze u koju su uključene katoličke biskupije diljem svijeta. Tema nadolazeće skupštine je „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.

Članovi Upravnog odbora su nadbiskup Modene-Nonantole i Carpija Erio Castellucci, predsjednik Kulturne zaklade San Fedele iz Milana i direktor časopisa Aggiornamenti Sociali, p. Giacomo Costa, SJ, predsjednik Papinskoga teološkog instituta Ivan Pavao II. za nauk o braku i obitelji Pierangelo Sequeri, redoviti profesor na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana vlč. Dario Vitali i profesorica kanonskog prava na Sveučilištu u Erfurtu u Njemačkoj Myriam Wijlens.

Povjerenstvo za teologiju ima 25 članova iz cijelog svijeta. Njime koordinira jedan od dvoje podtajnika Biskupske sinode biskup Luis Marín de San Martín, a pomaže mu Tajništvo sinode pregledavanjem tekstova, iznošenjem teoloških prijedloga „za razvoj sinodalnosti“, te stvaranjem i dijeljenjem „materijali za teološko produbljivanje“.

Među članovima povjerenstva su tri isusovca: prvi Afrikanac koji je osvojio Ratzingerovu nagradu za teologiju p. Paul Béré iz Burkine Faso, profesor na Papinskom sveučilištu Comillas u Španjolskoj p. Santiago Madrigal Terrazas i francusko-njemački teolog iz Centra Sèvres u Parizu p. Christoph Theobald.

Povjerenstvom za metodologiju koordinira podtajnica Biskupske sinode s. Nathalie Becquart, a ima devet članova uključujući četiri žene: Cristinu Inogés Sanz iz Španjolske, Christinu Kheng Li Lin iz Singapura, s. Hermenegild Makoro, CPS, iz Južne Afrike i Susan Pascoe iz Australije.

Zadaci Povjerenstva uključuju prikupljanje „najboljih praksi za sinodalne procese na svim razinama“, predlaganje „metodologije sinodalnog procesa u svim njegovim fazama“, izradu „brošure/mrežne stranice o najboljim praksama“ i rad na „metodologiji/procesu za proslavu Biskupske sinode u listopadu 2023.“, piše na mrežnoj stranici Sinode.

Papa Franjo je ranije u srpnju imenovao predsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) kardinala Jean-Claudea Hollericha generalnim relatorom sinode o sinodalnosti.

Sinoda o sinodalnosti bit će otvorena „dijecezanskom fazom“ u listopadu 2021., a zaključena XVI. Redovnom generalnom skupštinom Biskupske sinode u Vatikanu u listopadu 2023.

Papa Franjo će „otvoriti sinodalni hod“ tijekom vikenda 9. i 10. listopada uvodnim zasjedanjem i slavljem mise. Pozvane su i sve biskupije da u nedjelju 17. listopada slave misu kojom započinje sinoda.

Tijekom dijecezanske faze, od svakog se biskupa traži da započne postupak savjetovanja s mjesnom Crkvom od 17. listopada 2021. do travnja 2022.

Vatikan će tada objaviti instrumentum laboris (radni dokument) u rujnu 2022. za razdoblje „predsinodalnog razlučivanja u kontinentalnim skupštinama“, što će utjecati na drugi nacrt radnog dokumenta koji će biti objavljen prije lipnja 2023.

Proces će kulminirati okupljanjem biskupa u Vatikanu u listopadu 2023.

Kako piše u Zakoniku kanonskog prava (kan. 342), Biskupska sinoda skupština je biskupa koji se, izabrani s različitih krajeva svijeta, sastaju u određena vremena da bi promicali tijesnu povezanost između rimskog prvosvećenika i biskupa i da bi rimskom prvosvećeniku savjetima pružali pomoć u čuvanju i rastu vjere i ćudoređa, u obdržavanju i učvršćivanju crkvene stege, kao i da bi proučavali pitanja koja se odnose na djelovanje Crkve u svijetu.

Sinoda je, dakle, skupština biskupa okupljenih da bi razgovarali o temi teološkog ili pastoralnog značaja, te pripremili dokument prijedloga ili savjeta papi. Može se okupiti na opću skupštinu (kada se raspravlja o stvarima koje se izravno odnose na dobrobiti opće Crkve), koja može biti redovita ili izvanredna, ili na posebnu skupštinu (kada se raspravlja o temama koji se izravno odnose na određeni kraj ili određene krajeve), prenijela je Nedjelja.