Izjava glavnih tajnika Europske konferencije komisijâ „Justitia et pax“

Glavni tajnici Europske konferencije komisijâ Justitia et pax sastali su se u Berlinu između 9. i 11. veljače, umjesto u prethodno planiranom Lavovu, koji se nije smatrao dovoljno sigurnim zbog trenutnog rata u Ukrajini. U Berlinu smo poslušali izbjeglice iz Ukrajine i organizacije koje im pomažu. U subotu navečer molili smo za mir ispred ruskog veleposlanstva, a u nedjelju smo slavili svetu misu u zajedništvu s mjesnom ukrajinskom grkokatoličkom župnom zajednicom. Neisprovocirana ruska invazija punog opsega na Ukrajinu, uključujući i bombardiranje civilnog stanovništva, ratne zločine i brutalnu okupaciju, prisilila je više od šest milijuna ljudi da napuste svoju domovinu i potraže utočište u inozemstvu. Štoviše, 3,6 milijuna ljudi raseljeno je unutar domovine.

Do sada je nada izbjeglica u povratak u oslobođenu domovinu ostala neispunjena. Dvije godine nakon daljnje eskalacije rata, Ruska Federacija ne prestaje nanositi patnju i smrt ukrajinskom stanovništvu. Ipak, svjesni smo da najveću žrtvu podnosi narod Ukrajine. Također, oni riskiraju svoje živote za slobodu i sigurnost ostatka Europe. Imajući to na umu, imamo moralnu dužnost povećati im i našu pomoć kako bi zaštitili njihove živote.[1] Uvelike pozdravljamo odluku Europskog vijeća da otvori pregovore s Ukrajinom o članstvu u EU. Nadamo se da će i ovaj proces dovesti do jačanja kulturnih, gospodarskih i osobnih odnosa.

I kao kršćani i kao Europljani, pozvani smo na stalnu solidarnost. Pozvani smo pokazati empatiju i razumijevanje prema ukrajinskom narodu, uključujući i izbjeglice, koji su u stalnom strahu za svoje najmilije, koji su ostavljeni u Ukrajini i čiji su životi, dostojanstvo i sloboda ugroženi.

Širitelji dezinformacija pokušavaju podijeliti naša društva. U svojoj propagandi poigravaju se različitim skupinama ljudi u potrebi kako bi bili jedni protiv drugih. Povećanje troškova života diljem Europe oni koriste kao pozadinu posljedice rata[2] u pokušaju razbijanja solidarnosti sa žrtvama ruske agresije. Kao kršćani, pozvani smo zauzeti čvrst stav protiv takve agitacije, koja je u oštroj suprotnosti s katoličkim socijalnim naukom. Nijedan oblik etnocentričnog nacionalizma i rasizma nikada nije spojiv s kršćanskim vrijednostima.

Naše kršćanske vrijednosti zahtijevaju od nas da sve ljubimo. Kako to papa Franjo piše u svojoj enciklici Fratelli tutti, „ljubavi je nevažno dolazi li ranjeni brat odavde ili odande“. Jer „ljubav kida okove koji nas jedne od drugih odvajaju i dijele, gradeći mostove. Ljubav nam omogućuje graditi jednu veliku obitelj u kojoj se svi možemo osjećati kao kod kuće […] Ljubav koja odiše suosjećanjem i dostojanstvom“. Pozvani smo stvoriti okvir koji omogućava izbjeglicama – ne samo iz Ukrajine – živjeti život koji im omogućava barem određeni stupanj normalnosti i integracije u društvo koje ih prima. To zahtijeva dostatnu psihosocijalnu podršku, mogućnost sudjelovanja u životu zajednice i pristup tržištu rada.

Zahvaljujemo brojnim volonterima i stalnim pomagačima koji su u potpunosti predani pružanju podrške izbjeglicama. Takvu energičnu predanost treba poticati i podržavati.

Iskazujemo i naše duboko poštivanje brojnim naporima koje poduzimaju i same izbjeglice. Unatoč golemim psihičkim naporima izazvanim ratom i brigom za svoje najmilije, mnoge izbjeglice nastoje naučiti jezik zemlje domaćina. Svojim radom podržavaju gospodarstvo zemalja domaćina i uspostavljaju kontakte s lokalnim stanovništvom. To treba ne samo poticati, nego i cijeniti.

Svim raspoloživim diplomatskim sredstvima na razini multilateralne suradnje potrebno je pojačati pritisak na Rusku Federaciju da prekine krvoproliće i stradanja te da odmah prekine svoje napade na temelje međunarodnog prava, ljudskih prava i međunarodnog mirovnog poretka.

Iskreno molimo naše partnere na drugim kontinentima da dopru do svojih vlada i zagovaraju otvaranje puta mira i pravde kroz diplomatski pritisak na Rusku Federaciju i jasno odbacivanje imperijalnih ambicija režima.

Istina i pravda su preduvjeti za održiv mir.[3] U tom smislu, način na koji se nosimo s izbjeglicama određuje i prilike za mir i pomirenje. Rad s izbjeglicama i žrtvama rata rad je i za mir.

Berlin, 11. veljače 2024

[1] http://www.juspax-eu.org/en/dokumente/220515-Statement-of-JP-Europe-on-War-in-Ukraine.pdf

[2]  O pitanju konstruktivnog suočavanja sa strahovima i brigama, v. zajedničku akciju Justita et pax Europa: http://www.juspax-eu.org/de/home/index_include.php?includeDocument=Concerted-Action-2023-2024.php

[3] http://www.juspax-eu.org/en/dokumente/221210-Statement-HRD-EN.pdf