Izložba fotografija o Boki kotorskoj i Crnogorskom primorju na HKS-u

Izložba je otvorena u okviru proslave Dana Odjela za povijest HKS-a.

Otvorenju izložbe „Riznica duha jugoistočnog Jadrana“ s fotografijama o katoličkim crkvama Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije prethodio je desetogodišnji rad, terenska istraživanja svih lokaliteta sakralnih zdanja, te sustavno izučavanje topografije, kartografije, arhitektonike i historiografije mnogobrojnih bogomolja, benediktinskih opatija, franjevačkih i dominikanskih samostana, grobljanskih kapelica i mauzoleja, lapidarija, zavjetnih otočnih svetišta (Gospe od Škrpjela, Gospe od Milosti, te kao posljednjeg počivalište duša otočića sv. Jurja), i iznimnih umjetničkih djela ostvarenih na prostoru tog velebnog mediteranskog akvatorija stare Dalmacije još iz prvih tragova kristijanizacije minulih epoha Bizanta, Venecije i Austro-ugarske Monarhije.

Na prvom katu HKS-a izloženo je tridesetak djela posvećenih s tom tematikom. Simbolično je da je ova izložba otvorena ususret spomendanima blažene Ozane (27. travnja) i sv. Leopolda Bogdana Mandića (12. svibnja). Na taj način željelo se podsjetiti na značaj trenutka, kada se po prvi put široj hrvatskoj javnosti predstavljaju starodrevne ostavštine predaka s jugoistočnih areala Jadrana u matičnoj domovini Hrvatskoj.

„Tom prilikom mogli bismo samo uzgredno spomenuti značenje grada Kotora i Kotorske biskupije, čija se isprava o posvećenju jedine romaničke katedrale sv. Tripuna iz 1166. godine na prostoru jugoistočnog Jadrana, pomno čuva kao neprocjenjivo pisano blago u trezorima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok se primjerice samo spominjanje riječ Kotor u Digitalnoj bazi Starih novina Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pojavljuje čak 1089 puta“, ističe autor izložbe Dražen Zetić.

„Na prvi pogled, djela su prikazana fragmentarno, u partikulama, bez većih pretenzija obuhvaćanja širih panoramskih prikaza. To je učinjeno zato jer je prvotni naglasak na minimalizmu, odnosno nastojanju da se donekle prikažu konture nečega daleko značajnijega i ljepšega. Jednom bismo riječju mogli ustvrditi da su ovo samo nagovori putnicima namjernicima da hodočaste u Zaljev svetaca, blaženika, mučenika i slugu Božjih“, dodaje autor.

Ponukan godišnjicom preminuća sv. Leopolda, Zetić je i u toj predočenoj umjetničkoj ekspresiji imao prvotnu nakanu podsjetiti na snažnu ekumensku dimenziju skromnog kapucina iz Herceg Novog koji je tvrdio: „Krv nije voda!“

„Izložba nastoji u osnovnim konturama posvjedočiti kontinuiranu tisućljetnu duhovnu i liturgijsku prisutnost katoličkih bogoštovnih oaza molitve, askeze i kontemplacije. Potrebno je napomenuti da njihova ontološka samoća prikazana u trenutnim ruiniranim stanjima, ni u kojem slučaju ne odražava intenzitet vitalnosti spiritualne snage sadašnjih nasljedovatelja jedinstvene riznice jugoistočnog Jadrana Boke kotorske i Crnogorskog primorja na tlu današnje crnogorske države“, napominje fotograf.

„Dok god dišemo, polažemo opravdane nade da će nadolazeća pokoljenja, na svoj osobiti način i dalje nadahnuto ispisivati nova civilizacijska poglavlja povijesti hrvatskoga naroda u Europi sutrašnjice“, poručuje Zetić.

Posjetitelji izložbu mogu razgledati do 8. svibnja 2022.