U Izvješću su dokumentirani slučajevi podijeljeni u dva poglavlja: Netolerancija i diskriminacija i Nasilje i napadi na objekte i imovinu Katoličke Crkve.

DRUŠTVENE OKOLNOSTI

„Od svoga osamostaljenja i uspostave novoga pravnog poretka, Hrvatska je priznala jednakost svih vjerskih zajednica te pravo svih građana na slobodu vjeroispovijedi i javnog očitovanja svoje vjere – temeljnih ljudskih prava“, piše na početku Izvješća.

„S obzirom na činjenicu da se 86.28 % hrvatskih građana izjašnjava katolicima, odnos netrpeljivosti dijela medija, političara i aktivističkih skupina u Hrvatskoj koje sustavno napadaju Katoličku Crkvu, huškaju i iznose neistine o Crkvi i njezinim vjernicima, predstavlja svojevrstan društveni fenomen – naime, da je u društvu koje sebe smatra demokratskim jedna većinska skupina građana ujedno jedna od najčešće napadanih. Društvene okolnosti u kojima manjina sustavno napada i zloupotrebom medijske i političke moći lažno prikazuje većinsku skupinu – u prošlosti su bile povezane s raznim oblicima totalitarnih režima u kojima su politika i mediji bili dio represivnog aparata za vladanje manjine nad većinom“, navodi se u Izvješću.

U Uvodu Izvješća izneseni su podatci o sustavnom institucionaliziranom progonu Crkve u Hrvatskoj tijekom 20 . stoljeća. „Iz svega navedenog može se zaključiti kako je gotovo cijelo stoljeće sustavne, režimske propagande koja se, uz ostalo, sastojala od ponavljanja laži o biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, vjernicima, papi, Vatikanu te od ismijavanja, omalovažavanja, osramoćivanja, etiketiranja, praćeno progonom i zastrašivanjem, a sve u cilju održavanja na vlasti navedenih političkih režima – ostavilo tragove i na nekim dionicima hrvatskog društva u 21. stoljeću – koji ovakve prakse još uvijek nastoje opravdati ili u modificiranom obliku provoditi.“

Izvješće također sadrži trenutnu osnovnu statistiku Crkve u Hrvatskoj. „Katolička Crkva u Hrvatskoj ima više od 2400 svećenika i više od 3600 redovnika i redovnica. Oni djeluju i žive u više od 1600 župa u 5 nadbiskupija i 11 biskupija te u više od 60 redovničkih zajednica i družbi. Također, Crkva u Hrvatskoj osnovala je, a i danas vodi brojne obrazovne ustanove, prema podacima HBK-a – 7 visokih učilišta, 12 gimnazija, 11 osnovnih škola te brojne vjerske vrtiće, domove za djecu, stare i bolesne. Osim toga, Crkva u Hrvatskoj karitativno djeluje na prostoru cijele Hrvatske – gotovo svaka župa ima župni Caritas, a u svakoj biskupiji djeluju i brojne ustanove koje smanjuju društvenu nepravdu i osiguravaju konkretnu socijalnu skrb, u čiji su rad uključeni svećenici, redovnici i redovnice te vjernici laici.“

SLUČAJEVI NETRPELJIVOSTI I NAPADA U 2020.

„Udruga U ime obitelji uputila je Ministarstvu unutarnjih poslova zahtjev za pristup informacijama u vezi s podatcima o zločinima iz mržnje zbog vjeroispovijedi, o javnom poticanju na nasilje i mržnju zbog vjerske pripadnosti, slučajevima kaznenih djela protiv imovine Katoličke Crkve te o prekršajima diskriminacije na vjerskoj osnovi u Hrvatskoj u 2020.“ MUP je dio pitanja proslijedio Ministarstvu pravosuđa i uprave, a ono ih je, kako ni jedno od njih ne raspolaže podatcima u zatraženim parametrima, proslijedilo općinskim sudovima. Od 34 suda odgovorilo ih je 27, od kojih su tri navela da ne mogu ustupiti tražene podatke. Prema zaprimljenim podatcima, u 2020. bilo je sedam kaznenih postupaka zbog kaznenih djela protiv imovine Katoličke Crkve (6 teških krađa i 1 kazneno djelo oštećenja tuđih stvari).

U Izvješću je navedeno više od 70 slučajeva netolerancije i diskriminacije te napada i nasilja. Svi slučajevi dokumentirani su na temelju vijesti i objava u medijima objavljenih u razdoblju između 1. siječnja i 31. prosinca 2020.

Najčešće vrste napada na Katoličku Crkvu dokumentirane u Izvješću uključuju:

• napade na hrvatske građane zbog njihove katoličke vjeroispovijedi – medijske hajke, lažne optužbe, širenje lažnih vijesti i tvrdnji utemeljenih na predrasudama o vjernicima katolicima i svećenicima
• napade na katolički nauk i vjeru
• napade na katoličku kulturu i Crkvu kao instituciju – hajke i medijski pritisci oko održavanja svetih misa, hajke protiv vjeronauka u školama i javnog prakticiranja katoličke vjere, uskraćivanja objektivnih informacija o Katoličkoj Crkvi, izražavanja netrpeljivosti i mržnje prema Crkvi
• provale u crkvene objekte i krađe
• oskvrnuća i devastiranje crkvenih objekata i imovine.

U poglavlju Netolerancija i diskriminacija navedeni su slučajevi napada na vjernike katolike, na katolički nauk i vjeru te na katoličku kulturu i Crkvu kao instituciju. Napadi na katolički nauk i vjeru odnose se na namjerno lažno ili pogrešno tumačenje katoličkog nauka, povijesnih činjenica ili vjerskih istina s ciljem da se druge navede na krive zaključke ili s ciljem difamacije i omalovažavanja Katoličke Crkve i vjere. Napadi na katolički nauk i vjeru odnose se na namjerno lažno ili pogrešno tumačenje katoličkog nauka, povijesnih činjenica ili vjerskih istina s ciljem da se druge navede na krive zaključke ili s ciljem difamacije i omalovažavanja Katoličke Crkve i vjere. Napadi na katoličku kulturu uključuju napade i hajku na vjerske sadržaje i katolički vjeronauk u školama, održavanje vjerskih obreda, lažno optuživanje i povezivanje katoličkih vjerskih obreda s veličanjem totalitarnih režima te druge vrste izražavanja netrpeljivosti i mržnje prema Crkvi i katoličkome.

PREPORUKE

U poglavlju Nasilje i napadi na objekte i imovinu Katoličke Crkve navedeni su slučajevi provala u crkvene objekte i krađe te oskvrnuća i devastiranja crkvenih objekata i imovine.

Na kraju izvješća donesene su preporuke vlastima i institucijama, medijima i svim dobronamjernim građanima. „Očekujemo da Vlada RH i nadležne institucije djeluju nepristrano, primjenjuju jednake standarde i kriterije te izražavaju jasnu osudu svakog oblika nesnošljivosti i govora mržnje. Također, očekujemo od institucija pravobranitelja da prepoznaju i ulože veće napore oko zaštite prava vjernika katolika na slobodno ispovijedanje i izražavanje svoje vjere.“

„Očekujemo od medija i novinara da, svjesni svoje odgovornosti i utjecaja na oblikovanje javnog mnijenja, poštuju načela etičnog, nepristranog i istinitog izvještavanja, kao i pravo vjernika katolika na slobodu vjeroispovijedi i javno izražavanje svoje vjere.“

„Potičemo vjernike i sve dobronamjerne građane da i sami poduzmu pravne i sve druge prikladne korake koji im stoje na raspolaganju – tako iskazuju stav da je neprihvatljivo kršenje prava vjernika, poticanje na nesnošljivost prema Katoličkoj Crkvi, širenje lažnih vijesti“, piše na kraju Izvješća.

PDF – Izvješće o napadima na Katoličku Crkvu 2020.