Budi dio naše mreže
Izbornik

JRS u svijetu – 40 godina zagovaranja potreba i prava izbjeglica

Zagreb (IKA)

Ove godine Isusovačka služba za izbjeglice - Jesuit Refugee Service slavi 40. obljetnicu osnutka. Osnovao ju je vrhovni poglavar Družbe Isusove, otac Pedro Arupe DI kao odgovor na izbjegličku krizu u Aziji. Organizacije je danas prisutna i djeluje u 65 zemalja u svijetu, dok je u Hrvatskoj prisutna od vremena Domovinskog rata. Uz pratiti i služiti, treće ključno poslanje Isusovačke službe za izbjeglice je zagovarati, javlja u srijedu 25. studenoga hrvatski ured Vatican Newsa.


Godine 1980., duboko potresen nedaćama tisuća ”ljudi iz čamaca” tijekom bijega iz ratom razorenog Vijetnama, p. Pedro Arrupe SJ, tadašnji vrhovni poglavar Družbe Isusove, osjetio je snažnu želju za djelovanjem. Pozvao je Isusovce da ”pokušaju pridonijeti olakšavanju postojeće tragične situacije”. Osnivanje JRS-a bio je isusovački globalni odgovor u cilju rješavanja izbjegličke krize u Aziji.

JRS djeluje u 65 zemalja svijeta

Organizacija je danas prisutna i djeluje u 65 zemalja u svijetu, dok je u Hrvatskoj prisutna od vremena Domovinskog rata. Uz pratiti i služiti, treća ključna misija JRS-a je zagovarati.

Tako JRS u Hrvatskoj, koji ovih dana, kao provedbeni partner Vlade RH, privodi kraju projekt integracije osoba pod međunarodnom zaštitom preseljenih iz Turske te integracije i zbrinjavanja osoba po osnovi drugih oblika solidarnosti s državama članicama Europske unije, putem kojega je u Hrvatsku pristiglo 20 sirijskih izbjegličkih obitelji, redovito provodi svoje zagovaračke i senzibilizacijske aktivnosti na društvenim mrežama i u medijima, namijenjene lokalnoj zajednici, korisnicima, partnerima, te široj i zainteresiranoj javnosti. Kontinuirano provodeći od početka 2018. godine integracijsku i zagovaračku kampanju „Jučer stranci, danas susjedi“ JRS nastoji u javnom prostoru, prilikom interkulturalnih susreta organiziranih u JRS Centru za integraciju izbjeglica SOL u Zagrebu, na raznim događanjima te u medijima poticati društveno ozračje uključivosti, dobrodošlice, suživota u različitosti te svijesti o potrebama i pravima izbjeglica u RH, kao i lokalne zajednice koja ih prima.

Doprinos tome su i JRS-ove novine „Staze“, prve izbjegličke novine u Hrvatskoj – platforma za informiranje, razmjenu dobrih praksi integracije te suradnje. „Staze“ su od nedavno dostupne i u on-line obliku, dok su zadnja dva broja posvećena upravo procesu integracije osoba pristiglih u RH putem programa preseljenja. Kroz časopis Staze, prve izbjegličke novine u RH, JRS nastavlja interaktivno i uključivo komunicirati potrebe i prava izbjeglica i svih prisilno raseljenih osoba prema lokalnoj zajednici. Istovremeno, taj časopis nastaje u suradnji s osobama u procesu integracije, te je zamišljen kao platforma na kojoj se osobe mogu same izražavati i kreirati sadržaj pod mentorstvom uredništva JRS-a. Časopis Staze predstavlja se i dijeli kontinuirano svim dionicima u procesu integracije, tražiteljima i osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom, zainteresiranoj javnosti, predstavnicima civilnih udruga na lokalnim razinama, partnerima, volonterima i dr.

JRS – susret izbjeglica, volontera i Karlovčana / Foto: Vatican Media

JRS provodi svoje svakodnevne i tjedne aktivnosti na službenim profilima organizacije na društvenim mrežama, gdje donosi informacije o provedenim projektnim aktivnostima, poruke s ciljem poticanja društva dobrodošlice, uključivosti, podrške te pozitivne integracijske prakse. Također, putem društvenih mreža svoje korisnicima arapskog i perzijskog govornog područja, kao i kroz mobilne i on-line grupe podrške i savjetovanja, kontinuirano objašnjava i upućuje u sve aktualnosti vezane uz društveni život Hrvatske, te uz epidemiološku situaciju, važeće mjere i preporuke Ravnateljstva civilne zaštite RH, kreirajući vizualne, slikovne, tekstualne i audio materijale na arapskom i perzijskom jeziku (uz hrvatski i engleski jezik).

Isusovačka služba za izbjeglice brani ljudska prava izbjeglica i prisilno raseljenih osoba

Važan dio poslanja Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) jest braniti ljudska prava izbjeglica i prisilno raseljenih osoba. Zalažu se za dostojanstvenu i pravednu zakonodavnu praksu na europskoj razini kako bi se prisilno raseljenim osobama osigurala zaštita i mogućnost uključenja u naše društvo.

Svi europski uredi JRS-a teže ostvarenju tog cilja te upravo stoga blisko surađuju kako bi znali koji su najvažniji problemi izbjeglica na području Europe. Koristeći međusobna znanja i iskustva, europski uredi probleme izbjeglica izravno prenose nacionalnim zastupnicima u Europskoj uniji te drugim institucijama koje su uključene u problematiku izbjeglica i prisilno raseljenih osoba. Sustavno istražuju nedostatke pravne i socijalne zaštite izbjeglica. Njihovo istraživanje temelj je svih prijedloga promjena zakona, koje su utemeljene ne samo na prisutnosti među izbjeglicama nego i na detaljnoj analizi ključnih problema.

Tako su nedavno priložili preporuke Europskoj uniji vezane uz donošenje novih pozitivnih promjena u Akcijskom planu integracije, kojemu, kako navode, nedostaje strateški pogled na integraciju koji bi uključivao aspekt socijalno-ekonomskog osnaživanja i socijalne participacije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita.

Naglasili su i kako je integracija dvosmjerni proces koji uključuje nove i stare članove društva koji preuzimaju aktivnu ulogu u tom procesu. Proces definira prava i odgovornosti obje skupine – društva dobrodošlice i novih članova. Što se tiče prava novih članova društva (migranata i osoba migrantskog podrijetla), iz JRS-a poručuju kako treba pružiti jednak pristup javnim uslugama i dobrima, uz mogućnost održavanja vlastitih kulturnih specifičnosti i identiteta.

Novi članovi također bi trebali dobiti pravo sudjelovanja i dobiti podršku kako bi imali jednake mogućnosti u gospodarskom, socijalnom, kulturnom i političkom životu društva.

Obje bi skupine trebale aktivno raditi na podizanju svijesti o pravima i potrebama novih članova i društva u cjelini. Novi članovi društva, posebno ranjive skupine poput izbjeglica i tražitelja azila, često nemaju socijalni, gospodarski i kulturni kapital s kojim mogu krenuti u novom društvu. Stoga bi, poručili su, društvo dobrodošlice trebalo pružiti potporu izjednačavanju polazne pozicije što je više moguće unutar društva kako bi proces integracije učinio održivim i dugoročnim, na korist svima, izvještava u srijedu 25. studenoga hrvatski ured Vatican Newsa..