Kanada: Pastoralni susret hrvatskih svećenika i redovnica

Hamilton, (IKA) – Pastoralni susret svećenika i redovnica Južnog Ontarija održan je 3. rujna u hrvatskoj župi Sv. Križa u Hamiltonu. Susretu je predsjedao Ivica Kecerin, župnik župe Hrvatskih mučenika iz Mississauge te delegat hrvatskih misionara u Kanadi. Susretu su nazočili hrvatski svećenici i redovnice Južnog Ontarija.
Domaćin susreta vlč. Marijan Mihoković pozdravio je nove članove hrvatskih misionarskih djelatnika na području Južnog Ontaria: Ivana Novaka, novoga župnog vikara u župi Mississauga i pastoralnog pomoćnika u župi Naše Gospe u Torontu, fra Stipu Renića, duhovnog pomoćnika u Hrvatskoj franjevačkoj zajednici Kraljice Mira u Norvalu te s. Klaudiju Filipović, pastoralnu suradnicu u Hamiltonu. Nakon predstavljanja novih članova, svećenici i redovnice dogovorili su pojedinosti Pastoralnog susreta hrvatskih svećenika i redovnica Amerike i Kanade koji će se održati 6. do 9. listopada u hrvatskoj župi u Los Angelesu. Na susretu će se raspravljati o duhovnosti Bogu posvećenih osoba, o Katoličkoj crkvi pred izazovom sljedbi te o laicima u župi. O tim temama govorit će Pero Ivan Grgić, ravantelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i dr. Jure Bogdan, rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.
Na susretu se najviše raspravljao o problemima hrvatskih škola u Kanadi. Svi sudionici su zaključili kako se broj djece i mladih, koji pohađaju hrvatske škole, svake godine smanjuje. Tako je protekle školske godine u hrvatskoj školi u Hamiltonu bilo upisano 200 učenika osmoškolaca i dvadesetak srednjoškolaca. U Torontu je hrvatska škola školovala 200 učenika osmogodišnjega, a četrdesetak srednjoškolskog obrazovanja. 250 osmoškolaca i 100 srednjoškolaca pohađalo je hrvatsku školu u Mississaugi, dok je u Norvalu bilo 200, u Windsoru 80, u Kitcheneru pedesetak i u Oakvilleu 150 djece osnovnoškolskog obrazovanja. U svim su školama slični problemi, s jedne strane postoje učitelji koji imaju sve potrebne kanadske dozvole, ali slabo govore hrvatski, a s druge strane učitelji koji dolaze iz Hrvatske često nemaju sve potrebne kanadske dokumente. Nadalje, problem je uskladiti plan i program, jer postoje učenici koji su došli kao izbjeglice iz Domovinskog rata i dobro govore hrvatski jezik, za razliku od djece koja su rođena u Kanadi i teško mogu pratiti nastavu na hrvatskom jeziku.
Tom prilikom vlč. Kecerin predstavio je nove udžbenike za vjeronauk koji su izašli u Domovini, te izrazio nadu kako će oni poboljšati učenje vjeronauka. Istaknuto je kako bi bilo dobro izraditi i posebne udžbenike kako iz vjeronauka tako i iz drugih predmeta koji bi bili prilagođeni posebnim uvjetima s kojima se susreću polaznici hrvatske škole u Kanadi. Teškoće koje susreću hrvatska djeca pri školovanju donekle ublažuju i česti (godišnji) posjeti Domovini, gdje se ipak najviše i najbolje uči hrvatski jezik i važni pojmovi o Hrvatskoj i Hrvatima.