Govoreći o Privremenom sporazumu koji je Sveta Stolica potpisala s Kinom 2018., kardinal Parolin je rekao: „Kada pregovarate s nekim, uvijek morate početi od priznavanja njihove dobre vjere. Inače, pregovori nemaju smisla”. Kardinal je kazao kako je uvjeren da će Privremeni sporazum – čiji je cilj osigurati da svi biskupi u zemlji budu u zajedništvu s Papom, te da su potpuno Kinezi i potpuno katolici – biti obnovljen.

Napomenuo je da se izaslanstvo Svete Stolice vratilo u Kinu kako bi nastavili razgovore, priznajući da je bilo mnogo poteškoća i da je dug put pred njima. Dodao je da putovanje zahtijeva strpljenje kako bi se nastavilo naprijed da bi se vidjelo kako „sjeme“ koje je posijano klija unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama.

Priprema za sastanak s patrijarhom Kirilom

Utjecaj rata na odnose s Rusijom i Moskovskim patrijarhatom također je istaknut u intervjuu. Iako se prvotno očekivalo da će prisustvovati međureligijskom skupu u Kazahstanu na kojem će biti nazočan i papa Franjo, patrijarh Kiril je u međuvremenu otkazao svoje putovanje. Nisu navedeni razlozi za otkazivanje, „ali vjerujem“, rekao je kardinal, da bi susret pape Franje i Kirila trebao biti „dobro pripremljen“ kako bi bio učinkovit. Istaknuo je da se dijalog između Patrijarhata i Katoličke Crkve nastavlja čak i pred tradicijom kao što je to da je u pravoslavlju Crkva karakterizirana većom identifikacijom s vlastima zemlje u kojoj djeluju. „Poštujemo ovu stvarnost“, rekao je, kada se živi s umjerenošću. „Ovo ne poništava dijalog“, dodao je.

Mogući posjet pape Franje Ukrajini

Kardinal Parolin govorio je i o diplomatskim odnosima s Ukrajinom, rekavši da nema promjena. Kazao je da je papa Franjo odlučan posjetiti zemlju, kao što je i javno rekao, kada se za to stvore uvjeti i kada bi takav posjet mogao pridonijeti miru, a ne biti samo prilika za fotografiranje.

No, kardinal je ponovio kako Sveta Stolica iz diplomatske perspektive ostaje otvorena za sve, kako za agresore tako i za one koji su napadnuti, s ciljem postizanja primirja i traženja trajnog mira. Kardinal Parolin rekao je da vidi Ivana Pavla I. kao model, ističući njegov san o „pravednom“ i „potpunom“ miru – to jest, onom koji zadovoljava sve i koji uzima u obzir svaki aspekt kako bi se izbjegli budući sukobi.

Uvjeti za samoobranu

Kardinal je također ponovno potvrdio osudu utrke u naoružanju te potvrdio pravo naroda da se brani od napada. Između to dvoje nema proturječja, pojasnio je kardinal, istaknuvši da Katekizam Katoličke Crkve priznaje pravo oružane obrane, a obveza je zaustaviti agresora. No, naglasio je, ostvarivanje tog prava na samoobranu mora biti u skladu s preciznim uvjetima, koje je Državno tajništvo popisalo, istaknuvši kako se mora uzeti u obzir snaga suvremenih sredstava za uništavanje.

Nadalje je objasnio razloge Papine ozbiljne zabrinutosti zbog utrke u naoružanju, istaknuvši da su samo u 2021. vojni izdaci iznosili oko dva bilijuna dolara. Utrku u naoružanju opisao je kao „ludost“, kako zbog rizika od eskalacije svih protiv svih tako i zbog toga što se resursi oduzimaju drugim svjetskim potrebama.

Katolici se ne mogu povući iz civilnog života

Kardinal Parolin se potom osvrnuo na aktualnu talijansku političku krizu – opći izbori zakazani su za 25. rujna. Kardinal je priznao tendenciju u društvu da se religija potisne u privatnu sferu i rekao da se katolici ponekad također ostavljaju po strani.

No, nastavio je kardinal, unatoč trenutačnom trendu sekularizacije, povlačenje katolika iz civilnog života je nedopustivo. „Ne možemo to prihvatiti”, rekao je, „zbog društvene i povijesne dimenzije kršćanstva”. Nastavio je: „Važna je prisutnost katolika u politici i važan je doprinos koji mogu dati“.

Ivan Pavao I. 

Govoreći o Ivanu Pavlu I., kardinal Parolin je među ostalim istaknuo kako je njegovo učenje o pitanjima kao što su migracija, pandemije i rat, ukorijenjeno u socijalnom nauku Crkve, još uvijek utjecajno. Kardinal je ponovio riječi Ivana Pavla I. u kojima je sažeo kako bi izgledale njegove obveze danas: „Podržat ćemo sve što može pomoći donijeti mir ovom nemirnom svijetu“.