U Mađarskoj su u tijeku završne pripreme za posjet pape Franje. Riječ je o apostolskom putovanju tijekom kojega će se papa Franjo drugi put susresti s vjernicima u tom „dunavskom biseru“. Naime, Sveti Otac bio je u toj zemlji 2021. godine povodom Međunarodnoga euharistijskog kongresa.

Papa Franjo je, osim toga, drugi papa koji je otišao na apostolsko putovanje u tu zemlju, nakon svetoga Ivana Pavla II., 1991. i 1996. godine.

Tijekom tri dana, od 28. do 30. travnja, zbivanja će biti koncentrirana u glavnom gradu Budimpešti. Veliko je iščekivanje susreta s Petrovim nasljednikom koji će doći u tu zemlju da bi tamošnje vjernike utvrdio u vjeri.

„Nastavak“ posjeta iz 2021. godine

Narod s nestrpljenjem očekuje Papine riječi o obitelji i prihvatu drugih. Proživljavamo najveću izbjegličku krizu u Europi nakon Drugoga svjetskog rata – napomenuo je kardinal Parolin u razgovoru za vatikanske medije, u kojemu je istaknuo živu vjeru Mađarske ali i da su, nakon prevladanoga razdoblja prijetnji komunizma, novi izazovi za kler i za mlade, naizgled bezazleniji, materijalizam i konzumerizam.

Tim, 41. apostolskim putovanjem, Sveti Otac prije svega namjerava nastaviti i dovršiti svoj prijašnji posjet Budimpešti povodom završetka Međunarodnoga euharistijskog kongresa, tako da će putovanje većim dijelom biti posvećeno susretima s različitim skupinama, s raznim pripadnicima mađarskoga naroda – rekao je kardinal.

Planirani su javni susreti s predstavnicima vlasti, s klerom, s đakonima, osobama Bogu posvećenog života, pastoralnim djelatnicima, s marginaliziranim svijetom – pomislimo samo na brojne izbjeglice iz susjedne Ukrajine – zatim s mladima te sa svijetom kulture.

Iako se to putovanje odavno planira, te stoga nije motivirano ratom u Ukrajini, kardinal Parolin je istaknuo da papu Franju ta tragedija zabrinjava, stoga je siguran da tijekom posjeta neće biti zanemarena nijedna prilika za promicanje mira.

Obitelj – polazište za izgradnju mirnoga društva

Na novinarovu primjedbu kako se Mađarska snažno zauzima u podupiranju obitelji, kardinal Parolin je istaknuo da je riječ o pozornosti prema najmanjem, ali i najvažnijem čimbeniku svakog društva. Čini mi se da skladan život među članovima obitelji stvara pozitivne učinke – primijetio je.

Stoga, polazeći od obitelji može se pokušati izgraditi i mirnija društva. Nadamo se da se na temelju toga obiteljskoga međugeneracijskog mosta može izgraditi most mira među narodima – dodao je kardinal Parolin.

Osvrnuo se i na migracijske tokove u središtu kojih se nalazi Mađarska, te napomenuo da se taj problem odnosi na sve zemlje u regiji, posebno na one uz granicu s Europskom unijom, koje se suočavaju sa sve većim migracijama iz zemalja u kojima su u tijeku sukobi i koje su u krajnjem siromaštvu. U tom smislu cijela Europa treba pronaći način da preuzme odgovornost za one koji traže bolji život unutar njezinih granica. To, naravno, uključuje i rad na pomoći migrantima da ostanu u svojim zemljama podrijetla, u miru i sigurnosti.

Migracije i novi izazovi

Mađarska je zemlja sa živom vjerom – napomenuo je među ostalim državni tajnik Svete Stolice. Sada joj je, u sadašnjim promijenjenim okolnostima, potrebno da tu vjeru održi živom, vodeći računa da živimo u kontekstu drugačijem od onoga iz prošlosti, u kontekstu koji – kako je nekoliko puta napomenuo Papa – ne predstavlja samo epohu promjenâ, nego promjenu epohe. Stoga su sada novi izazovi koji se odnose na kler, na mlade; to su izazovi vjere koja se, nakon što je prevladala razdoblje prijetnji komunizma, nalazi pred drugim izazovima, primjerice s onima koji su samo prividno bezazleniji, materijalizmom i konzumerizmom.

Očekivanja

Kardinal Parolin očekuje da Papa ostvari ciljeve postavljene odlazeći u Mađarsku i upotpunjavajući prethodni posjet; dakle, vidik općega pastira koji utvrđuje svoju braću u vjeri ondje gdje utvrditi u vjeri znači također utješiti, ohrabriti, ponovno istaknuti ljepotu naviještanja Isusa.

Tomu nas vodi i sâm moto putovanja: „Krist je naša budućnost“; gleda nadu u ime evanđelja, i povezan je upravo s glavnom nakanom pontifikata pape Franje, kao što je napisao u apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium, s promicanjem misionarskoga duha Crkve koja izlazi u svijet kako bi svjedočila ljepotu Isusova evanđelja – istaknuo je.

Na kraju je citirao riječi Svetoga Oca koje je izrekao prošle nedjelje nakon molitve Kraljice neba: „Bit će to također putovanje u središte Europe u kojoj i dalje pušu ledeni vjetrovi rata dok kretanja mnogo ljudi stavljaju na dnevni red hitna humanitarna pitanja“.