Svoju propovijed kardinal je započeo tumačeći značenje svetkovine. Taj se blagdan u starini nazivao „Zora Spasenja“ jer je upravo začećem i rođenjem Blažene Djevice Marije počelo svitati, započeo je „novi dan, dan spasenja“.

„Premda Evanđelja ne donose zapis o Marijinom rođenju, moramo znati kako je Bog imao svoj plan s Marijom. On ju je već kod samog začeća, pod srcem sv. Ane sačuvao od istočnoga grijeha. To je bio Božji plan. Veličina Marijina je u tome što je povjerovala Bogu, premda nije točno znala što Bog s njom planira. I zato će Drugi vatikanski sabor reći da je ‘Marija rasla u vjeri’“.

Osvrnuvši se potom na  naviješteno Evanđelje, koje donosi rodoslovlje Isusa Krista, kardinal je istaknuo da je Bog preko Marije ušao u našu povijest, u našu ljudsku narav. Bog se ukorijenio preko svojega rodoslovlja u čovječanstvo. Pozvao je brojne prisutne vjernike da ne zaborave svoje kršćanske korijene, da ne zaborave svoje slavne pretke.

Homiliju je nastavio promišljajući o životu, začeću, braku i obitelji. „Svaki život koji Bog daruje jest u Božjem planu. Bog zna što s tim životom planira. Uzmite sebe. Nitko od nas sebe nije zamislio. Nisu nas zamislili naši roditelji. Nisu ni znali, pogotovo u ono doba, da li ćemo biti muško ili žensko. Danas imaju te aparate pa otkrivaju. Međutim, netko je o tome mislio. I to smo zaboravili. Da, svako začeto dijete je u Božjem planu. Da, Bog njega ima pred sobom. Zato teško pada ova rodna ideologija koja se širi protiv života. Mi danas, slaveći Rođenje Blažene Djevice Marije, želimo probuditi poštovanje prema životu. Životu koji Bog daje“.

„Vjerujem da ste svi, barem vi koji više pamtite, shvatili da majke kada su u drugom stanju, kažemo da su u blagoslovljenom stanju. Naši stari su smatrali da začeće jeste blagoslov. Posebno u Isusovo vrijeme. Da je začeće blagoslovno. Zašto? Jer čovjek surađuje s Bogom. Čovjek daje tijelo, a Bog dušu. I to besmrtnu dušu. Mi smo zaboravili na to da je to posebni Božji dar. Život. Zato je prevažno u nama probuditi taj osjećaj poštovanja prema životu,  zahvalnosti za život upravo kao što je Gospa svoj život ugradila u Božji plan!“

Kardinal je progovorio i o krizi u Crkvi koja je plod krize vjere. „Sve krize koje su u Crkvi, su krize vjere. Počevši od bježanja djece iz obitelji, nesklada u obitelji, svađa u društvu, sebičnosti u društvu. Sve je to kriza vjere. Zato je potrebno da mi vjernici kršćani, Hrvati koji smo ponosni da smo 14 stoljeća kršćani, na poseban način čvrsto nosimo stav vjernosti Bogu, stav prihvaćanja svega Božjega. Da  izgrađujemo ovo društvo svojom vjerom“.

„Međutim, što se dogodilo? Obratno. Ovo društvo, svojim sekularizmom izgrađuje nas“, rekao je u nastavku kardina Puljić. „Sve manje ima utjecaja nas kao vjernika u javnom mnijenju. Javno mnijenje je obolilo, postalo je bolesno. Vladaju glavni kriteriji, a to su: imati, potrošiti, uživati. Isus pak drugačije govori. Kao što je On odgajao Mariju da mu bude majka, i njoj Elizabeta kliče – blago tebi jer si povjerovala. I tu je Marijina veličina, jer je p“vjerovala”.

Na kraju propovijedi, kardinal Puljić je pozvao vjernike Malog Lošinja da se često utječu Nebeskoj Majci Mariji, „neka nam izmoli hrabre, nesebične majke i postojane muževe. Da naša obitelj bude zdrava, ne da bude ucrvana iznutra. Zdrava, to znači otvorena životu, rađenju životu. Zato je potrebno znati Božji zakon graditi u osobni život, u život obitelji. Ako budemo imali zdravu obitelj, koju nazivamo Crkva u malom, imat ćemo budućnost. Ako nam razbiju obitelj, nema budućnosti. Isus je izabrao obitelj da kroz obitelj dođe na ovaj svijet. Zato je posvetio svaku obitelj. I zato hrabri naše obitelji. Ne bojte se, drage obitelji s Bogom surađivati. Ne bojte se biti hrabri i nesebični. Ne dajte se zavesti od tog javnog, bolesnog mnijenja koji želi na jedan perfidan način uništiti naše korijenje. Ne dajmo se zbuniti tim agresivnim relativizmom, nego hrabro svjedočimo svoj identitet. I to namrimo budućim pokoljenjima. Neka buduća pokoljenja budu zahvalna što smo im dali upute za pravi život“.

„Gospe, svojim rođenjem oslobodi nas od lutanja. Učini nas hrabrima u našem životu svjedočiti za pravu istinu i za ono čime ćemo Boga proslaviti a dušu spasti“, zaključio je kardinal Vinko Puljić.