Kardinal Schönborn: Bliskoistočni sukob tiče se cijele međunarodne zajednice

“Teroristički napad Hamasa s najbrutalnijim kršenjima ljudskih prava mora se nazvati pravim imenom. Rješenje toga sukoba, koji je već stajao mnoge ljudske živote, nedvojbeno je hitna zadaća međunarodne zajednice država”, izjavio je kardinal.

“Taj sukob ne može se riješiti samo među dvjema sukobljenim stranama. A svjetska politika umiješana je u velikoj mjeri”, naglasio je, dodavši kako istu takvu situaciju vidi i u ruskoj agresiji na Ukrajinu. “To se ne može riješiti bilateralno”, ustvrdio je.

Bliskoistočni sukob podsjeća kardinala Schönborna na Tridesetogodišnji rat. “Mora se dogoditi mir u skladu s mirovnim poretkom kao što se to dogodilo nakon Drugog svjetskog rata i kao što se na žalost nije dogodilo nakon Prvog svjetskog rata”. A to uključuje međunarodno rješenje, za što je pak potrebna volja svih sukobljenih strana. “To je moguće samo ako sudionici stave svoje partikularne interese u drugi plan s višim ciljem”, poručio je.

Bečki nadbiskup smatra da se isto očekuje od svih triju abrahamskih religija, kršćanstva, islama i židovstva. “Abrahamske religije zajedno čine polovicu svjetskog pučanstva. One snažno utječu na povijest i na sadašnje stanje”, rekao je, naglasivši kako se moraju pozdraviti svi koraci koji se poduzmu u smjeru zajedničke odgovornosti.
Zajednička dimenzija svih triju religija tiče se “odgovornosti naspram vječnosti”. To je vjera “da postoji nešto poput univerzalnog suda, pri čemu moramo podnijeti račun, ne samo za naš vlastiti život, nego za život naših zajednica”. A glede konačne odgovornosti pred vječnim, najvažnije je pitanje: “Što si učinio kako bi se ostvarilo više pravednosti na zemlji”, rekao je kardinal Schönborn.

“To zajedničko pitanje može takoreći predstavljati srž strategijskih razmišljanja na koji način kao abrahamske religije možemo biti dostojni toga vjerskog zahtjeva”, naglasio je.
Kardinal Schönborn u 2024. godini nada se na prvome mjestu miru, “jer bez mira ljudi ne mogu živjeti”. Mir je doista “plod pravednosti”, stoga se moli i za socijalnu pravdu.
Kardinal Schönborn osvrnuo se i na oko 90.000 Ukrajinaca izbjeglih u Austriju, povezavši to s osobnim iskustvom. Njegova majka je 1945., kad još nije bio navršio ni godinu dana, morala je izbjeći iz Češke u Austriju. Stalno je govorila: “Ni jedan čovjek ne napušta dragovoljno svoju domovinu”. Ljudi iz Ukrajine koji sada žive u Austriji, najvećim dijelom žene i djeca, “sigurno nisu dragovoljno napustili svoju domovinu”, naglasio je.
“Kao što je to bio slučaj s mojom obitelji, sigurno i ovdje postoji nada: Bit će mir i moći ćemo se vratiti. Međutim, u mnogim pogledima izgleda da se dio njih neće moći vratiti. Ne zato što to ne žele, nego stoga što im je zbog nesigurnosti teško zamisliti budućnost”. Povratak u domovinu ipak je cilj kojemu treba težiti, “nakon ostvarenja mira, nadam se pravednog”, rekao je.
Upitan za komentar 75. obljetnice Opće povelje o ljudskim pravima, kardinal Schönborn rekao je kako je povelja sigurno bila “milosni trenutak svjetske povijesti” nakon horora nacističkog režima i Drugog svjetskog rata koji je završio bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki.

“Ljudi su bili u stanju dubokog šoka. U tom trenutku vladao je rijetki konsenzus: To se ne smije više dogoditi”.

Povelja o ljudskim pravima nosi snažan pečat kršćanske predodžbe o čovjeku, naglasio je Schönborn: “Tko se orijentira prema Bibliji, Evanđelju i Isusovu liku, neizbježno dolazi do ljudskih prava. U kolikoj se mjeri može orijentirati prema njima, to je pitanje koje se postavlja svakome od nas osobno”.

Osim toga, veliko je pitanje orijentiraju li se države i Ujedinjeni narodi prema tome mjerilu i u kojoj mjeri. “To se još zaoštrava, jer se sve religije ne slažu u tome, a sekularne predodžbe o čovjeku ne preuzimaju nužno to mjerilo”, dodao je.

Kardinal se osvrnuo i na sinodski proces u Crkvi. “Krštenjem smo svi u punoj mjeri nositelji Crkve. To se ne može ograničiti na mali krug od 5 posto, na hijerarhiju. Crkva koja izlazi među ljude, kao što kaže papa Franjo, to smo svi mi. To postaje mnogo jasnije u sekularnom društvu”. Neke od središnjih tema koje su za njega posebno važne su siromašni i žene.
Osvrnuo se i na financijsko stanje Bečke nadbiskupije koja, prema njegovim riječima, nije pred stečajem, “ali se moramo kao i većina drugih brižno odnositi prema resursima. Prema njegovim riječima, u Bečkoj nadbiskupiji područja obrazovanja i socijalne skrbi doživjet će rast.
Kardinal Schönborn želi za Crkvu i društvo kao cjelinu “da ne izgubimo optimizam, da se ne izgubimo u stanju šoka”. Sadašnja su vremena teška, “ali nama u Austriji još je uvijek neusporedivo bolje. Imamo socijalnu mrežu koja je među najboljima na svijetu. Imamo društveni koncept u kojemu je socijalno partnerstvo bitno. To znači, ne rješavamo sukobe na ulici, nego za zelenim stolom. A imamo i pravnu državu s visokom pravnom sigurnošću”. Naglasio je pritom da Austrijanci ne mogu mimoići temu migracija.

“Želim iz srca da imamo duboko povjerenje u Boga. Nismo na kraju. Isus kaže: ‘Ne bojte se, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta’, a to znači i u 2024. godini”, naglasio je kardinal Schönborn.