Karlovački hodočasnici zajedno s brojnim drugim vjernicima sudjelovali su u pobožnosti križnoga puta na Bistričkoj kalvariji, a potom i u svečanom euharistijskom slavlju.

Misno slavlje predvodio je mons. Antun Sente, karlovački dekan i rektor nacionalnog svetišta i bazilike sv. Josipa. Suslavili su vlč. Duje Kurtović, župnik Župe svetoga Franje Ksaverskoga na Švarči, vlč. Antun Kolić, župnik Župe Sveta tri kralja na Baniji, vlč. Dragutin Šengula, župnik Župe svetoga Martina u Hrnetiću, vlč. Kristijan Gatarić, župnik Župe Presvetoga Srca Isusova u Novom Centru, vlč. Nikola Špiljak, župnik Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Mahičnu, o. Jure Josipović, bolnički kapelan, vlč. Andrija Markač, župnik Župe svetoga Lovre u Vivodini i policijski kapelan, vlč. Dominik Cestar, župnik Župe Presvetoga Trojstva u Klenovniku, te preč. Tomislav Šestak, rektor bazilike i Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.

Na početku misnoga slavlja preč. Tomislav Šestak srdačno je pozdravio okupljene hodočasnike, osobito vjernike Karlovačkog dekanata i njihove svećenike.

U prigodnoj homiliji mons. Sente aktualizirao je evanđeoski izvještaj o ozdravljenju sluge rimskog satnika i Petrove punice. Pozvao je hodočasnike da, poput rimskog satnika, pokažu poniznost pred Bogom, ali i čvrstu vjeru da Bog može učiniti sve što je za čovjekovo istinsko dobro.

„Rimski satnik ne moli za sebe, nego za svoga slugu. Znamo li i mi moliti za druge ili molimo samo za sebe?“ upitao je propovjednik okupljene hodočasnike, potaknuvši ih da u svome životu budu ponizni i vjerni Bogu poput Blažene Djevice Marije, koju hrvatski narod već stoljećima posebno časti u Mariji Bistrici.

Na završetku misnoga slavlja mons. Sente ukazao je na brojne poveznice štovanja Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa u hrvatskom narodu, kao i na povezanost bistričkoga i karlovačkog nacionalnog svetišta. Podsjetio je kako je zagrebački biskup Martin Borković 1684. godine, nakon ponovnoga pronalaska čudotvornoga kipa Majke Božje Bistričke, obnovio i uredio bistričko svetište, a upravo je isti biskup tri godine poslije imao ključnu ulogu u izboru svetoga Josipa za zaštitnika Hrvatskoga Kraljevstva u Hrvatskom saboru 1687. godine.

Govoreći o novijoj povijesti, istaknuo je kako je blaženi kardinal Alojzije Stepinac Mariju Bistricu nazivao hrvatskim Lurdom te započeo uređenje Bistričke kalvarije, a 1937. godine osnovao Župu svetoga Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki s nakanom izgradnje Nacionalnog svetišta svetoga Josipa. Njegov nasljednik kardinal Franjo Šeper nastavio je promicati pobožnost prema Majci Božjoj Bistričkoj, a kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere posvetio je crkvu svetoga Josipa, koja je poslije postala nacionalno svetište i manja bazilika.

Podsjetio je i da je sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, proglasio Mariju Bistricu hrvatskim nacionalnim marijanskim svetištem, a crkvu svetoga Josipa u Karlovcu nacionalnim svetištem svetoga Josipa. Kardinal Josip Bozanić redovito je predvodio nacionalna hodočašća u Mariju Bistricu, a proglasio je i Godinu svetoga Josipa te odredio nacionalno svetište svetoga Josipa u Karlovcu kao središnje mjesto njezina obilježavanja.

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša nastavio je hodočastiti u Mariju Bistricu te je papi Lavu XIV. uputio molbu da crkvu nacionalnog svetišta svetoga Josipa u Karlovcu uzdigne na čast papinske manje bazilike, što je Papa odobrio.

„Papa sv. Ivan Pavao II. pohodio je ovo bistričko svetište, koje je manja bazilika već 103 godine, stoga se nadamo da će neki papa u sljedećih sto godina pohoditi i baziliku svetoga Josipa u Karlovcu. Iz ovoga kratkog povijesnog pregleda jasno se vidi trajna briga hrvatskih biskupa za promicanje štovanja Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa u hrvatskom narodu“, zaključio je mons. Antun Sente.

FOTO Karlovački vjernici hodočastili u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke