Komemoracija i misa za Benedikta XVI. u Podgorici

Za ovu prigodu u Podgoricu je iz Sarajeva došao novi apostolski nuncij u BiH i u Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt.

Na komemoraciji su, između ostalih, bili nazočni: novi apostolski nuncij u BiH i u Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, nadbiskup barski Rrok Gjonlleshaj s umirovljenim nadbiskupom Zefom Gashijem, umirovljeni kotorski biskup Ilija Janjić, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, vrhovni rabin Lucian Moša Prelević i predsjednica Hebrejske zajednice Nina Ofner Bokan, zatim predstavnici državne vlasti na čelu s ministrom javne uprave Marašom Dukajem te predstavnici gradske vlasti predvođeni Aleksandrom Dabovićem kao i veleposlanici: SAD-a, Italije, Bugarske, Velike Britanije, Njemačke i Rusije te veleposlanici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine Veselko Grubišić i Branimir Jukić te hrvatska konzulica iz Kotora Jasminka Lončarević kao i predstavnici veleposlanstava Mađarske, Slovačke i Srbije i poljski veleposlanik Artur Dmochowski.

Svakome od sudionika dobrodošlicu je poželio salezijanac don Janez Mirtek, župnik te podgoričke župe koja okuplja oko 2000 vjernika, većinom albanske nacionalnosti, pa se mise slave na albanskom i na hrvatskom jeziku.

Nadbiskup Gjonlleshaj je u svoje ime i uime odsutnog kotorskog biskupa Ivana Štironje te uime svih svećenika, redovnika i redovnica Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije sve srdačno pozdravio i svima zahvalio „što su odvojili dragocjeno vrijeme i sudjelovanjem na komemoraciju odali posljednju počast našem dragom papi Benediktu XVI. koji je nas toliko zadužio“.

„Ovih dana smo vrlo bliski i ujedinjeni sa Svetim Ocem papom Franjom i Katoličkom Crkvom, tugujući zbog prelaska u vječnost tako visokog pastira, izvanrednog teologa, poznavatelja i vrsnog učitelja katoličke vjere, kao što je bio Benedikt XVI., koji se cijeli život, s ljubavlju i znanjem, posvetio Crkvi, čovjeku i svijetu. Možemo ga nazvati učiteljem Crkve modernog doba. Svima nama je poznat njegov život pastira i učitelja, živa vjera i gorljiva ljubav koju je imao prema Kristu i Crkvi. Iako je imao izvanredno znanje, to ga nije učinilo ponosnim, već je živio u skromnosti, poniznosti i jednostavnosti. Ono što je učio i propovijedao, to je i živio. Onoga koga je volio, Onoga je i naviještao, Onome je služio. Njega je imao u središtu svog života… Svijet je izgubio jednog izvanrednog stanovnika, znanost jednog od najvećih znanstvenika, Crkva jednog teologa, filozofa i papu, ali nebo ima u svom zagrljaju sveca, a mi na zemlji velikog posrednika“, kazao je nadbiskup Gjonlleshaj podsjećajući na posljednje riječi pape emeritusa Benedikta XVI. „Gospodine, volim te!“.

Osvrt na život i djelo Benedikta XVI. iznio je nuncij Chullikatt. Istaknuvši da je papa Benedikt XVI. bio poznat po tome što je „volio Isusa više od svega“, apostolski nuncij je, između ostalog kazao: „Smrt pape Benedikta XVI. označava kraj jedne važne epohe za Katoličku Crkvu, u kojoj je ostavio svoj neizbrisivi trag. Osim što je bio pastir cijele Crkve, on je bio utjecajna i impresivna osoba na intelektualnom, akademskom, duhovnom, kulturnom i političkom planu… Nasljednik slobodnog duha, pun intelektualne iskrenosti u svojim analizama, duhovne dubine i prirodne ljepote u riječima, bio je uvijek elokventan u naučavanju Evanđelja, u naučavanju crkvenih otaca i u reformama primjenjivanja Drugog vatikanskog koncila. Za mnoge ljude on je bio veliki papa i vizionar našeg vremena… Benedikt XVI. je bio 265. papa Katoličke Crkve i rimski biskup. On je uistinu bio jedan od giganata povijesti pa zahvaljujemo Bogu, uz molitve, za ovo veliko nasljedstvo koje nam je dao u njemu, u nadi da ćemo znati vrjednovati, voljeti i slijediti jednog tako dobrog pastira“, kazao je, između ostalog, nadbiskup Chullikatt, opisujući životni put i djelovanje pape emeritusa Benedikta XVI.

Drugo izlaganje o preminulom papi emeritusu Benediktu XVI. održao je mons. Simo Ljuljić, generalni vikar Barske nadbiskupije i ravnatelj Filozofsko-teološkog instituta u bogoslovnom sjemeništu u Skadru u Albaniji.

Nakon komemoracije euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova, izgrađenoj 1969. godine u obliku lađe, predvodio je nadbiskup Gjonlleshaj u zajedništvu s apostolskim nuncijem Chullicattom, nadbiskupom Gashijem i biskupom Janjićem te uz koncelebraciju 14 svećenika Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije i asistenciju đakona. Na misi, između ostalih, okupile su se sestre franjevke Bezgrešnog začeća Crnogorske provincije iz Podgorice, Cetinja, Petrovca, Bara, Dobrote i župe Tuzi predvođene provincijskom predstojnicom s. Ollgom Dulaj i zamjenicom generalne poglavarice iz Graca s. Loretom Lekaj te Milosrdne sestre sv. Križa iz Bara.

Liturgijsko pjevanje tijekom mise zajedno su animiralipredvodili su članovi Katedralnog i Ekumenskog zbora pod ravnanjem Varvare i Nikite Loyko te uz solo izvedbe poznate sopranistice Sare Vujošević-Jovović.

Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Gjonlleshaj pozvao je na molitvu za dušu preminulog pape emeritusa Benedikta XVI.

Nadbiskup Gjonlleshaj pročitao je propovijed koji je za tu prigodu napisao biskup Štironja. „Ova Misa zadušnica ujedno je i Misa zahvalnica. Zahvalni smo Bogu što je preko roditelja Josepha Ratzingera darovao Crkvi u Njemačkoj i cijeloj Crkvi velikoga čovjeka, biskupa i papu, koji je vjerno i odano, odgovorno i ozbiljno, u svoj poniznosti srca i duše brojne godine služio Kristovoj Crkvi. Obilne intelektualne sposobnosti i darove kojima ga je Gospodin obasuo, suradnički je upotrijebio da u ljubavi prema Isusu iz Nazareta i poštovanju prema svakom stvorenom čovjeku približi Stvoritelja koji je sama mudrost, ljubav i dobrota“, istaknuo je u propovijedi biskup Štironja, koji je potom podsjetio na najvažnija pisana djela pape emeritusa Benedikta XVI. i na njegovo odreknuće od papinske službe kojim je pokazao da je „čovjek čvrste vjere, nesvakidašnje intelektualne nadarenosti i poniznosti odnosno odgovornosti i ozbiljnosti“. „Dok ovu Svetu misu prikazujemo da Gospodin u svoje kraljevstvo primi dušu pape Benedikta XVI., molimo za Crkvu da, predvođena papom Franjom i biskupima, uz pomoć svećenstva i redovništva kao i vjernika laika, stigne svome cilju, susretu s proslavljenim Kristom Gospodinom u vječnosti“, ističe se na kraju propovijedi biskupa Štironje.