Konferencija za novinare na kraju 87. zasjedanja Biskupske konferencije BiH

Nakon pročitanog priopćenja sa spomenutog zasjedanja, nadbiskup Vukšić i biskup Komarica kratko su se osvrnuli na upravo završeno zasjedanje BK BiH.

Nadbiskup Vukšić zahvalio je medijskim djelatnicima za njihov doprinos u širenju dobra, prijateljstva i suradnje među ljudima. Izvijestio je da će ovogodišnji, 57. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija Katolička Crkva u BiH obilježiti u Trebinju. „To je prigoda kada kao vjerničke zajednice molimo za vas, medijske djelatnike, kad na osobit način zahvaljujemo i u javnom obliku za vaš doprinos. To je ne samo zahvala u običnom ljudskom smislu nego i naš vjernički doprinos koji se svake godine na području naše Biskupske konferencije obilježava u posljednju nedjelju rujna“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Nadbiskup Vukšić izvijestio je da su biskupi tijekom zasjedanja promišljali i o obilježavanju Obiteljskog dana u Kupresu koji se na razini BK BiH svake godine održava u posljednju nedjelju srpnja. Rekao je da su u ovu proslavu objedinili i obilježavanje Svjetskog dana djedova i baka koji se na svjetskoj razini također obilježava pod kraj srpnja.

Istaknuo je da je treća važna tema bila pregled i usvajanje završnog izvještaja o djelovanju Caritasa Bosne i Hercegovine. „Ta djelatnost je višestruka i zahvalni smo svim našim karitativnim djelatnicima. Koliko god nam je želja da pomognemo u mjeri u kojoj je moguće ljudima u potrebi, želja nam je da bude sve manje ljudskih potreba kojima će netko morati donositi pomoć. Ali, dok god postoje takvi ljudi, mi kao kršćani imamo obavezu i hoćemo doprinijeti i pomoći da njihove potrebe, ili rješavanje njihovih muka, teče na, što je moguće, bolji i ljepši način“, kazao je nadbiskup Vukšić.

U svojstvu domaćina ovog 87. redovitog zasjedanja BK BiH novinare je pozdravio biskup Komarica te im zahvalio za višegodišnje praćenje svih njihovih zasjedanja održanih tijekom skoro trideset godina djelovanja ovog tijela Katoličke Crkve. Kazao je da se iz pročitanog priopćenja sa zasjedanja može primijetiti da su biskupi i ovih dana u zajedničkim razmatranjima pokušavali istinski ostvariti ono što je i sv. papa Ivan Pavao II. poručio prije 20 godina tijekom svoga pohoda Banjoj Luci, Banjolučkoj biskupiji i BiH. Po uzoru na razmišljanje pape Ivana Pavla II. da je „čovjek put Crkve“, pojasnio je mons. Komarica, biskupi su i ovaj put u fokusu svojih razmišljanja imali čovjeka u njegovoj integralnosti, njegovim materijalnim, tjelesnim, ali i duhovnim potrebama. Dodao je da je posebna pažnja posvećena djelovanju biskupijskih i nacionalnog Caritasa, „operativnog tijela biskupijsko-župnih zajednica“ za koje „ljubav nema granice“ te se stoga, kao takvo, „ne fokusira niti ograničava samo na članove župnih i biskupijskih zajednica, nego djeluje prema svim ljudima u potrebi.“ Kazao je da biskupi, osim što su maksimalno angažirani oko aktualnih izazova i problema svojih sugrađana, također pokušavaju na te potrebe ukazati i Caritasima susjednih zemalja kako bi se dobila što objektivnija slika aktualne situacije u zemlji.

„Mislim da tu, bez ikakve lažne skromnosti, možemo reći da Katolička Crkva ne izostaje iza onih svih napora od strane naših društvenih i drugih organizacija i djelatnosti koje naše društvo službeno ovdje provodi“, kazao je biskup Komarica koji je potom podsjetio na programe karitativnog djelovanja na području Banje Luke. Uputio je također poziv svim mjerodavnim predstavnicima vlasti i institucijama da porade na vraćanju oduzete imovine Katoličkoj Crkvi, kao što je to još davno urađeno u slučaju vraćanja imovine Srpskoj pravoslavnoj Crkvi, te dobrim dijelom Islamskoj zajednici. Kazao je da bi vraćenu imovinu Katolička Crkva u BiH svakako stavila na raspolaganje i općem dobru svojih sugrađana.

Upitan da prokomentira prijedloge zakona o slobodi govora u entitetu Republike Srpske, nadbiskup Vukšić kazao je da biskupi nemaju komentare na političke događaje, ali da stalno naučavaju u skladu s katoličkim moralom i etikom prema kojoj „između moje slobode i slobode drugoga mora postojati mjera“. „Dakle, klasičan je katolički nauk da moja sloboda, na neki način, završava tamo gdje počinje vaša sloboda i obratno. (…) I onda, između slobode i obveza, odnosno prava i obveza, naći ‘zlatnu mjeru’ nije uvijek najlakše. Naša je želja da bude zaštićena sloboda svakoga čovjeka, sloboda i novinara također, ali također i dostojanstvo svakoga čovjeka i dobar glas svakoga čovjeka. I nadležnost je zaista onih, koje zovemo društveni protagonisti, osobe koje donose zakone, da usklade ova dva velika načela“, kazao je predsjednik BK BiH.

Na pitanje, koliko je zabrinjavajuća trenutačna politička kriza u BiH i može li Katolička Crkva biti „vezivni faktor“ između „pokidanih veza“ Islamske zajednice i Srpske pravoslavne Crkve, biskup Komarica je odgovorio da „destruktivci nikada nisu upitni“ jer „redovito pokazuju svoje pravo lice.“ „Ali nastupaju i dolaze do izražaja tamo gdje konstruktivci manjkaju, gdje oni, nekako, se povlače i oni ne dolaze do izražaja. Prema tome, trebamo što više konstruktivaca i razboritih ljudi i naglašavanja onoga što nam je svima zajedničko. Mi trebamo biti svjesni da, ne samo imamo pravo, nego i dužnost izgrađivati društvo po mjeri čovjeka i u ovom gradu i u ovoj zemlji“, kazao je biskup Komarica. Podsjetio je da je, upravo u svrhu promicanja tog „zajedničkog“, u Europskom centru za pomirenje, mir, međureligijsku i međuetničku suradnju, koji je u sklopu zdanja dosadašnjega trapističkog samostana (opatije) „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci, održano više susreta s predstavnicima drugih vjerskim zajednicama.

Na upit, kako u današnjem vremenu zaštititi poimanje „tradicionalne obitelji“, nadbiskup Vukšić podsjetio je da Katolička Crkva obitelj smatra „osnovnom ljudskom vrednotom i vrednotom koju treba štititi u svakom smislu, prije svega jer se radi o ljudskoj zajednici, o ljudskim životima, o zajednici koja rađa nove živote i ona je od sudbinske važnosti za cijelo društvo i još, prije toga, za svakoga pojedinoga člana te obitelji.“ „Vi dobro znate da ste i sami članovi svojih obitelji i znate koliko je to silno važno i na svakom planu pojedine osobe, a onda na planu obitelji kao takve i zbroj svih pojedinačnih obitelji za cijelo društvo je doslovce, ponovit ću ovo, od sudbinske važnosti. Katolička Crkva, ne samo da u ovom času povijesti tako misli, nego je to doslovce vjerski stav Katoličke Crkve kroz cijelu ljudsku povijest, tako će biti i do kraja svijeta. I koliko god može izgledati ponekada neumjesno da ponavljamo tu tezu i ovu svoju vjersku istinu, to ćemo činiti uvijek“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Na pitanje o povratu imovine, nadbiskup Vukšić kazao je da je to složeno pitanje jer oduzeta imovina nije samo imovina vjerskih zajednica, nego i mnogih fizičkih lica, konkretnih obitelji i ljudi, pojedinaca. „Zapravo, najveći dio te nekad oduzete imovine bila je privatna imovina pojedinih ljudi. I mi katolici, Katolička Crkva kao takva ovdje ili bilo gdje u svijetu, iznad svega, moli i traži i očekuje da se isprave nepravde koje su nekada učinjene (…) Silno inzistira da se to ispravljanje nepravda ne vrši na selektivan način tj. da se samo nekima, eventualno, vrati imovina, a da se drugima ne vrati“, naglasio je vrhbosanski nadbiskup dodavši da se Katolička Crkva neće umoriti u propovijedanju potrebe da se nepravde isprave.

Na upit da pojasni, hoće li Katolička Crkva mijenjati svoj stav pod pritiscima raznih inicijativa o promjeni poimanja tradicionalne obitelji ili o istospolnim brakovima, nadbiskup Vukšić podsjetio je da prva stranica Svetoga pisma kaže da je „Bog stvorio muško i žensko“ i da su „stvoreni kao takvi da budu u službi života, međusobne ljubavi i da rastu u svakome smislu.“ „Postoje osobe u svijetu koje zastupaju različita mišljenja i obitelji i o ljudskim zajednicama, ne samo u suvremeno vrijeme u Europi, nego i u prošlosti. Katolička Crkva zastupa svoja moralna načela i svoj nauk i ne dovodi u pitanje ničiju slobodu da se ponaša u skladu s vlastitim uvjerenjima, bez obzira jesu li to vjerska uvjerenja, pa postoji drukčije ponašanje ili su to neka uvjerenja koja nemaju vjerski temelj nego su nekoga drugoga podrijetla. Ali, s druge strane, dok uvažava slobodu drugih ljudi da žive i da se ponašaju na svoj način, smatra elementarnom stvari i da slobodu naviještanja vlastitog nauka o različitim temama i različitim vrednotama jednako tako s punim pravom iznosi“, istaknuo je mons. Vukšić.

Biskup Komarica govorio je potom o oduzetoj imovini Katoličkoj Crkvi na području Banje Luke, ističući konkretne primjere nevraćene župne kuće u centru Banje Luke i oduzete, ali i uzurpirane imovine trapističkog samostana Marija Zvijezda u predgrađu grada na Vrbasu.