Križni put na požeškoj Kalvariji

U pozdravu brojnim vjernicima iz Požege i okolice, požeški biskup Antun Škvorčević je kazao kako su se i ove godine na Veliki petak okupili na požeškoj Kalvariji sa svojim patnjama, tjeskobama i umiranjima pred kojima stoje nemoćni. Spomenuo je kako uspevši se na Kalvariju mogu lijepo vidjeti grad Požegu, ali da je važnije vjerom se u svom srcu uspeti do križa Isusova i prepoznati tko je Bog nama i tko smo mi njemu. Potaknuo je sudionike pobožnosti da zahvale Isusu što je sišao među njih te prihvatio sve njihove patnje i trpljenja, dajući im smisao.

U prigodnoj riječi pri svršetku pobožnosti biskup Škvorčević je istaknuo kako klimatska hladnoća podsjeća na mogućnost hladnoće u ljudskom srcu, koja se očituje u odnosu prema drugima, a zove se ravnodušnost. Ona udaljuje jedne od drugih, ali može udaljiti i od Boga te dovesti u stanje u kojem ne može rasti život. Osvrćući se na prirodu u kojoj zbog hladnoće – unatoč proljeću – biljke još nisu prolistale niti procvjetale, požeški biskup je istaknuo kako je slično i s ljudima ako u srca ne dopre toplina i snaga Božje milosti. Kazao je kako je uvjeren da su sudionici križnog puta tom pobožnošću na Kalvariji posvjedočili Isusu Kristu da nisu ljudi hladna srca, nego vjernici koji mu iskazuju blizinu i zahvalnost te se on može u njima nastaniti svojom ljubavlju.

Spomenuo je kako Veliki petak podsjeća na potresnu činjenicu da su se u konkretnoj osobi Isusa iz Nazareta u određenom povijesnom trenutku susreli Bog i čovjek na onoj granici ljudskog postojanja koja se zove trpljenje i smrt, a pred kojom je čovjek nemoćan. Bog je prihvatio trpljenje i umiranje kako bi po Isusovu križu iskazao solidarnost s ljudima i dao im jamstvo da nisu sami na svom putu.

Evanđelist bilježi da je pod križem Isusovim stajala njegova Majka, svjedočeći da ona na supatnički način prihvaća sinovljevo trpljenje i smrt, ustvrdio je mons. Škvorčević. Očitovala je ljudsku nemoć pred patnjom, ali i svoju sjedinjenost s Isusovim trpljenjem i njegovim dragovoljnim prihvaćanjem smrti. Napomenuo je kako je Bog u Isusu Kristu svojom božanskom slobodom prihvatio ljudsku patnju i smrt te po njoj one imaju spasonosnu snagu.

Dragovoljna Isusova smrt na križu božansko je djelo koje je preokrenulo čovjekovu smrtnu sudbinu u pobjedu života. Podsjetio je kako su tijekom hrvatske povijesti postojale osobe koje su dragovoljno prihvatile trpljenje i umiranje za određene vrijednosti, te su na taj način učinile najveće dobro za druge. Među njima su bili i hrvatski branitelji.

Biskup Škvorčević je zahvalio Isusu za njegovu žrtvu ljubavi, potaknuvši vjernike neka ga zamole za pomoć da nitko u Hrvatskoj ne bude ravnodušan prema patnjama drugih ljudi, nego toplinom i blizinom srca poput Isusove Majke budu s njima supatnici i dionici Isusove pobjede. Poželio je nazočnima da u tom raspoloženju proslave sveto Trodnevlje i svetkovinu Gospodinova uskrsnuća.