Križni put na Veliki petak po Bosanskoj Posavini
Foto: Brankica Lukačević // Križni put
Tridesetak vjernika Župe sv. Antuna Padovanskog iz Gornjih Močila-Sijekovac iz Bosanske Posavine, predvođeni svojim župnikom vlč. Ivanom Toljem i trajnim đakonom Vrhbosanske nadbiskupije Robertom Čabrajom, sudjelovalo je na križnom putu hodočasteći na Veliki petak, 15. travnja, sedmi put s križem kroz nekoliko razrušenih župa Derventskog dekanata.
Hodočasnike je kod križa ispred franjevačke crkve Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu blagoslovio slavonskobrodski gvardijan fra Klaudio Milohanović. Nakon uvodne molitve koju je predvodio župnik Tolj, svoj hod od 30-ak kilometara nastavili su od postaje do postaje. Prva postaja bila je kapela u brodskoj Tvrđavi, a potom znakovita mjesta od Bosanskog Broda do Gornjih Močila: kapele, groblja, crkve, spomen-obilježja na poginule.
Tijekom osmosatnog hodočašćenja prošli su kroz naselja četiriju župa: Bosanski Brod, Kolibe, Novo Selo i Gornja Močila-Sijekovac. Razmatrajući tekstove križnoga koje je napisao kardinal Vinko Puljić, molili su kako za razne potrebe povratnika, koji unatoč teškim uvjetima žive u Bosanskoj Posavini, tako i za sve branitelje koji su svoje živote položili na oltar domovine te za prestanak rata u Ukrajini i mir u svijetu. Posebno su molili da Gospodin potakne Posavljake da se odluče na povratak u svoj rodni kraj, da ga obnavljaju, posjećuju i da ga ne prepuste zaboravu.
Po dolasku u Gornja Močila u večernjim satima u župnoj crkvi sudjelovali su na obredima Velikog petka. Župnik Tolj zahvalio je svojim župljanima na ustrajnosti sudjelovanja u toj svetoj pobožnosti, naglasivši da su i na taj vidljivi način posvjedočili svoju vjeru u Krista uskrsloga, ljubav prema svom ranjenom rodnom kraju te nadu da će i on doživjeti svoje uskrsnuće.
U župama kroz koje su hodočastili još su uvijek vidljivi tragovi stradanja hrvatskog naroda i njihovoga rodnoga kraja. U Derventskom dekanatu, koji je najviše od svih dekanata u Bosni i Hercegovini stradao u Domovinskom ratu, u petnaest je župa živjelo 48 481 katolika, a sada ih je manje od 100.
