Na početku skupa sve sudionike i nazočne pozdravio je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) prof. Tomislav Žigmanov. On je izrazio radost i zahvalnost što je Matica hrvatska prihvatila biti suorganizatorom tog skupa u Subotici i to u „’ovo vrijeme i ova vremena’ da pokušamo iz više znanstvenih disciplina promotriti i našu prošlost i ovo što sada imamo u Vojvodini kao i ono što nas kao izazov čeka u budućnosti“. ZKVH je svjestan važnosti znanstvenog samo-tematiziranja ne samo prošlosti nego i sadašnjosti jer nam sve to omogućuje da zrelije i konkretnije i kompetentnije sagledamo sadašnjost kako bismo vidjeli što nam je činiti u budućnosti, rekao je prof. Žigmanov.

Skup je pozdravio i predsjednik Matice hrvatske – Subotica Stipan Stantić.

U dva dana toga znanstveno-stručnog skupa izloženo je 17 od 18 predviđenih referata. Četrnaest predavača bilo je iz Vojvodine, a tri iz Hrvatske. Među predavačima bili su i Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske; akademik Josip Lisac iz Zadra, Vlatka Lemić, arhivska savjetnica iz Zagreba; Milovan Miković, književnik; Andrija Anišić, svećenik; Katarina Čeliković, menadžerica ZKVH-a, Darko Sarić Lukendić, pročelnik Odjela za kulturu pri Hrvatskom nacionalnom vijeću R. Srbije. Među predavačima bilo je i nekoliko mlađih kao što su Klara Dulić Ševčić i Darko Baštovanović, Vladimir Nimčević… koji se aktivno uključuju u rad hrvatskih institucija u Vojvodini. Među referatima bilo je šest s područja, u najširem smislu govoreći, kulturologije, zatim pet s područja povijesti, iz etnologije dva, iz književnosti četiri i jedan s područja hrvatskog jezika. Među predavanjima bila su ona koja su se odnosila na lokalne prikaze (Subotica, Surčin, Novi Sad (Hrvatsko selo), zatim na regionalne preglede određenih kulturnih segmenata kao što je doprinos Crkve kulturi Hrvata u Bačkoj ili sveukupno tematiziranje hrvatske kulture u Vojvodini.

U osvrtu na skup predsjednik Matice hrvatske dr. Stipe Botica istaknuo je: „Zadivljujuće je kako je na ovom skupu na tako multidisciplinaran način izložena kultura Hrvata u Vojvodini te možemo reći da je ona došla do izražaja u svim svojim aspektima. I cijelo vrijeme razmišljam kako bi bilo lijepo, pametno i korisno da se ovo što smo čuli u Subotici čuje i u Zagrebu na jednom sličnom skupu“.

U završnoj riječi prof. Žigmanov zahvalio je Matici hrvatskoj „što nam je iskazala čast i povjerenje da budemo ravnopravni partneri na ovom skupu“. Zahvaljujući i svim sudionicima znanstvenog skupa prof. Žigmanov je rekao: „Njihov je doprinos tim veći kad znamo da se većina od njih ne bavi profesionalno kulturom u okviru hrvatske zajednice, nego samo sporadično, što je dokaz da u hrvatskoj zajednici ovdje postoje oni koji sami otkrivaju o čemu bi trebalo govoriti i pisati. Svjesni smo važnosti produbljivanje spoznaje o nama. Ovo su procesi u kojima činimo ključan iskorak u smislu onoga što u budućnosti trebamo činiti. Naša je povijest i kulturna baština velika i bogata, ali nedovoljno istražena i ovo što smo ovih dana učinili jesu naši pokušaji da učinimo iskorak u smjeru povećanja svijesti o vrednotama te baštine i njezinoj stručnoj obradi kako bi ona mogla biti i zalog naše budućnosti“. Zamolio je goste iz Hrvatske da pomognu Hrvatima u Vojvodini, uključujući ih u svoje znanstvene programe „jer bez tog doprinosa mi sami nećemo moći sačuvati našu bogatu baštinu jer nemamo dovoljno stručnjaka i mogućnosti da se borimo na prikladni način od nasrtaja na našu kulturnu baštinu s ciljem otuđenje naše baštine odnosno radikalne dekroatizacije“.

Na kraju skupa izvršan urednica časopisa Vijenac Jelena Gazivoda predstavila je u kratkim crtama povijest toga časopisa kao i izložbu organiziranu u povodu 150. obljetnice njegovog izlaženja.