U njegovoj pratnji je bilo nekoliko svećenika, bogoslova i grupa pjevača. Biskup Stipić u propovijedi je govorio o Božjem milosrđu iz kojeg proizlazi i naše milosrđe prema braći ljudima. Nakon liturgije održano je predavanje o „Tržićkoj uniji“ u župnoj dvorani, a inicijator susreta bio je povjesničar mr. sc. Želimir Prša. U zborniku radova pod nazivom „Podplješivički graničari“ ovaj mladi povjesničar istražuje povijest kraja oko ličke Plješivice i šire. Naime, događalo se da su neki pravoslavni svećenici na tome području prelazili u Katoličku Crkvu, tj. u Križevačku eparhiju. Tako su i trojica svećenika u Tržiću zamolila križevačkog vladiku da ih primi.

Biskup Stipić govorio je o raznolikosti kršćanstva. Nakon pada Rimskog Carstva, politički centar preselio se iz Rima u Carigrad. Tu je već posijano zrno drugačijeg tipa kršćanstva. Kršćani na Istoku, bar neki, težili su za izgubljenim jedinstvom odnosno zajedništvom s Rimom nakon crkvenog raskola 1054. godine. Tako su nastajale grkokatoličke Crkve koje su u punom zajedništvu s Papom, istaknuo je vladika Stipić.

Želimir Prša osvijetlio je neke događaje vezane uz „Tržićku uniju“. Pravoslavni svećenici koji su zatražili da ih križevački grkokatolički biskup primi u pastvu nisu ni prvi ni zadnji tražitelji jedinstva. Ova unija nije na kraju uspjela, ali je dala naslutiti da postoji težnja za jedinstvom koja se od vremena do vremena pojavi, istaknuo je, između ostaloga, Prša. Nakon predavanja razvila se rasprava, izvijestila je Križevačka eparhija.