Magistrirala zamjenica glavnog urednika IKA-e

Zagreb, (IKA) – Zamjenica gl. urednika IKA-e Suzana Vrhovski Peran obranila je 8. studenoga na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu magistarsku radnju na temu “Odnos Katoličke crkve i Europske unije”. Radnja je pisana pod mentorskim vodstvom pročelnika poslijediplomskoga studija Međunarodni odnosi prof. dr. Radovana Vukadinovića, a u komisiji su bili prof. dr. Tomislav Ivančić, prof. dr. Ivica Maštruko i prof. dr. Vlatko Mileta. Članovi Komisije vrlo su se pohvalno izrazili o magistarskome radu, prikazujući ga vrlo aktualnim i značajnim prinosom na polju međunarodnih odnosa u kojima značajnu ulogu ima i odnos Katoličke crkve i Europske unije.

Polazna je misao radnje da Katolička crkva, zbog svoje uloge u povijesti europskoga kontinenta i činjenice da su utemeljitelji Europske unije bili gorljivi katolici koji su tu integraciju vidjeli, između ostaloga, utemeljenu i na principima socijalnog nauka Crkve, a većina se stanovnika Unije izjašnjava kršćanima, vidi svoju ulogu ali i poslanje u procesu europskih integracija. U prvome dijelu radnje, autorica je prikazala kratku povijest Crkve u Europi, te razvoj termina “Europa” kroz povijest. Posebno se osvrće na odnos Svete Stolice prema europskim integracijama i stvaranju Europske unije i to kroz djelovanje papa Benedikta XV., Pija XII., Pavla VI., a posebna se pozornost daje govorima i djelovanju pape Ivana Pavla II., te cijelo jedno poglavlje govori o “europskoj viziji” pape Wojtyle. Središnji dio radnje posvećen je djelovanju Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) i dokumentima i izjavama toga vijeća o proširenju Europske unije, miru i stabilizaciji u Europi, globalizaciji, položaju i zaštiti useljenika, izbjeglica i azilanata, te gospodarskim i bioetičkim pitanjima.
Radnja se posebno osvrće na pravni položaj Katoličke crkve i ostalih kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica u Europskoj uniji, te na raspravu o priznavanju kršćanske baštine i spominjanju Božjega imena u Europskome ustavu.

U zaključnome dijelu govori se o stavu Katoličke crkve u Hrvatskoj o integraciji naše zemlje u Europsku uniju, pri čemu se analiziraju govori biskupa i teologa. Također se navode izazovi pred kojima će se Crkva u Hrvatskoj naći pri ulasku naše zemlje u Europsku uniju te se daju konkretni prijedlozi kako vjernicima približiti projekt “zajedničke europske kuće”. Na kraju radnje donosi se i vrlo opsežan pregled literature na hrvatskome i stranim jezicima o odnosu Katoličke crkve prema Europskoj uniji.