Program u Mostaru organizirala je Udruga Bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskom državnom samoupravom u Mađarskoj, Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom, Gradom Mostarom i Gradom Senjom.

Manifestacija je započela u subotu misom u crkvi Presvetoga Trojstva u Blagaju te otkrivanjem obnovljene spomen-ploče bunjevačkih Hrvata iz 1933. godine na ovoj crkvi. Okupilo se više od 300 Hrvata iz Subotice i okolice te Mađarske čiji su preci prije više od 350 godina napustili Blagaj i Hercegovinu.

„Danas smo ovdje da se vratimo svojim korijenima, da posvjedočimo da su Bunjevci Hrvati jer u zadnje vrijeme imamo poteškoća po pitanju otimanja identiteta u državi u kojoj živimo. Jedan od ciljeva je i da ove naše mlade u narodnim nošnjama dovedemo na izvor odakle su naši korijeni, jer izuzetno je važno da ne zaborave svoje korijene i da se s vremena na vrijeme ovdje vraćaju“, kazala je predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća (HNV) u Republici Srbiji Jasna Vojnić.

„Naša ideja bila je da Dužijancu proslavimo ovdje i da iskoristimo priliku da za 90. godišnjicu postavljanja ploče istu obnovimo i otkrijemo, kao što smo to danas učinili“, dodala je.

„Dužijanca je zahvala Bogu za žetvu, mi to u Subotici slavimo već 113 godina. Nakon Zagreba, Baje i Novog Sada želja nam je bila da se predstavimo i u starom kraju“, poručio je direktor Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ Marinko Piuković. Dodao je da je Dužijanca jedna od najvažnijih manifestacija kojom se čuva tradicija, običaji i hrvatstvo Bunjevaca.

Predsjednik Udruge don Andrija Anišić naglasio je da manifestacija ima velik značaj za sve Hrvate Bunjevce. „Današnji susret je idealna prilika da obnovimo veze i da se osnaženi vratimo svojim kućama u Suboticu, Sombor te po ostalim mjestima u Srbiji i Mađarskoj. Mi s ponosom ističemo da Dužijanca, kao naša najstarija manifestacija i narodni običaj, čuva naš hrvatski identitet i vjeru“, rekao je.

Tijekom dana posjetili su vrelo rijeke Bune, Pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca na Buni i crkvu. U 19 sati nastavljeno je druženje u Biskupijskom centru Mostar gdje je održana tribina „Bunjevačke grane hrvatskoga stabla u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj“ te izložba Hrvata Bunjevaca i Šime Perića s naslovom „Vedar dan“. U 21 sat na Trgu hrvatskih velikana upriličena je folklorna večer „Dužijanca u Mostaru“, nastup folklora, pjevačkih i tamburaških skupina.

Sutradan, u nedjelju 23. srpnja, u 10 sati u katedrali Marije Majke Crkve slavljena je misa koju je predvodio mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić u suslavlju više svećenika. Uslijedila je svečana povorka do Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, gdje su ovogodišnji bandaš i bandašica predali novi kruh gradonačelniku Grada Mostara Mariju Kordiću.

Dužijanca ima i povijesno značenje za nacionalni identitet Hrvata, a različitim sadržajima čuva se tradicija i ljepota običaja Hrvata Bunjevaca. Bunjevački Hrvati predstavili su se svojim nošnjama, pjesmom, plesom i običajima. Dužijanca je najveća manifestacija svih Hrvata Bunjevaca koju slave na gradskim trgovima i u crkvama te na taj način pokušavaju očuvati običaje, kulturu i tradiciju.