Misa večere Gospodnje slavljena je u polupraznoj vatikanskoj bazilici, uz sudjelovanje ograničenog broja vjernika. Umjesto pape Franje, predvodio ju je kardinal Giovanni Battista Re na oltaru Katedre. Isus će svoje ljubiti do kraja na križu, ali već navečer na Veliki četvrtak nudi krajnje svjedočanstvo ljubavi, primijetio je kardinal Re u homiliji. Na toj Posljednjoj večeri Isus ustanovljuje euharistiju i svećeništvo.

Večer Velikog četvrtka podsjeća nas stoga koliko smo ljubljeni; govori nam da nam Božji Sin u svojoj ljubavi prema nama nije dao nešto, već nam je dao sebe sama – svoje Tijelo i svoju Krv – to jest svega sebe i da je za naše otkupljenje prihvatio pretrpjeti najsramotniju smrt prinijevši se za žrtvu.

Euharistija je, dakle, demonstracija Kristove ljubavi prema nama, njegove želje da nam zauvijek bude blizu. „Crkva je sakrament euharistije oduvijek smatrala najdragocjenijim darom kojim je obogaćena“, rekao je kardinal Re u homiliji na Misi večere Gospodnje slavljenoj u Bazilici sv. Petra u Vatikanu. Po euharistiji, Krist je za nas svjetlost, snaga, hrana i podrška. To je „izvor i vrhunac cjelokupnog kršćanskog života“, navodi Drugi vatikanski koncil, a kardinal Re objašnjava da se tim riječima želi reći da „u životu i poslanju Crkve sve dolazi od i vodi do Euharistije“.

Euharistija je središte i srce života Crkve. To također mora biti središte i srce života svakog kršćanina. Onaj koji vjeruje u euharistiju nikada se u životu ne osjećaju usamljenima. Zna da u polutami i tišini svih crkvi postoji Onaj koji zna njegovo ime i njegovu povijest, Onaj koji ga ljubi, koji ga čeka i koji ga rado sluša. A pred svetohraništem svatko može povjeriti ono što nosi u svome srcu i primiti utjehu, snagu i mir u srcu.

Euharistija je također stvarnost koju treba živjeti provodeći u djelo zapovijed ljubavi. Euharistija je apel na otvorenost prema drugima, na bratsku ljubav, poziv da znamo jedni drugima oprostiti i priskočiti u pomoć onima koji su u nevolji; to je poziv na solidarnost, međusobnu potporu, ne napustiti nikoga; to je poziv na revno zalaganje za siromašne, za patnike, za marginalizirane; to je svjetlo koje pomaže prepoznati Kristovo lice u licu braće, posebno ranjenih i najpotrebitijih, istaknuo je kardinal Re u homiliji.

Govoreći u nastavku o daru svećeništva kardinal Re je podsjetio da se tradicionalno, na Veliki četvrtak nakon Mise in coena Domini, u crkvama održavalo euharistijsko klanjanje koje ove godine neće biti moguće zbog epidemioloških mjera, ali po povratku kući, potaknuo je kardinal vjernike, „moramo nastaviti moliti srcem i duhom punim zahvalnosti prema Isusu Kristu, koji je želio ostati prisutan među nama“. Od njega, nastavio je kardinal, „želimo crpiti snagu koja nam je potrebna, sada više nego ikad prije, za suočavanje s velikim izazovima ove pandemije“.

Diljem svijeta ljudi su iskusili kako mali virus može cijeli svijet baciti na koljena. Da bi ova drama završila, moramo pribjeći svim ljudskim sredstvima koja nam znanost stavlja na raspolaganje, ali nam je potreban nezamjenjivi dodatni korak: moramo uzdići snažnu jednoglasnu molitvu da nam Bog pritekne u pomoć i zaustavi ovu tragičnu situaciju koja ima zabrinjavajuće posljedice na poljima zdravstva, rada, ekonomije, obrazovanja i izravnih odnosa s ljudima, rekao je kardinal Re.