Na kraju prvoga dana svoga 36. inozemnoga putovanja pod geslom „Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje“ Dj (28, 2) Papa je katamaranom s malim zakašnjenjem stigao u luku Mgarr na drugom najvećem otoku malteškog arhipelaga Gozo, te se bijelim Fiatom, a zatim papamobilom uputio na molitvu u svetište Ta’ Pino, pozdravljajući vjernike koji su mu na ulicama iskazivali dobrodošlicu uz zvonjavu crkvenih zvona. Istim su putom prošli njegovi predšasnici sv. Ivan Pavao II. 1990. i 2001., i Benedikt XVI. 2010. godine.

Pred bazilikom Djevice Marije koju krasi veliki mozaik slovenskoga isusovca o. Marka Rupnika, podignutoj na mjestu crkvice iz 16. stoljeća, dočekalo ga je oko 3000 hodočasnika.

Papa je Gospi od Ta’ Pina donio zlatnu ružu i pomolio se u tišini pred Marijinim likom u kapeli u središtu svetišta, a zatim su okupljeni izmolili Zdravomariju. Ružu je prinio biskup domaćin Anton Teuma, jer Papa trpi bolove u desnom koljenu i ima probleme s išijasom i teško se kreće te je na ovom putovanju bio prisiljen koristiti i lift pri ulasku i izlasku iz zrakoplova.

Prolazeći bazilikom blagoslovio je bolesnike i djecu a zatim mu je na oltaru na otvorenom dobrodošlicu izrazio biskup Teuma. Uslijedila su svjedočanstava žene s multiplom sklerozom i njezina supruga koji su došli s obitelji, djevojke koja je govorila o svetištu Ta’ Pina i mladića koji je govorio o različitim stvarnostima na otoku. Nakon navještaja iz Ivanova evanđelja (19,24-27) Papa je u propovijedi istaknuo da je najveća radost Crkve naviještanje evanđelja.

Odnos s Isusom i naviještanje evanđelja središnji su čimbenici vjere koje treba iznova otkriti, istaknuo je Sveti Otac i pozvao vjernike da se usude na nove, čak i rizične korake u naviještanju. A tome pripada i prihvaćanje.

Slabljenje prakticiranja vjere i ravnodušnost mnogih mladih ljudi prema Božjoj prisutnosti ne smije se olako shvatiti, upozorio je Papa. Premda je Malta još uvijek europska zemlja s najvećim udjelom katolika u stanovništvu, njihov je broj u posljednjih 12 godina, od pohoda Benedikta XVI., opao za 10 posto – na današnjih 85 posto.

Kršćanska se vjera mora naviještati, život Crkve nije priča iz prošlosti koja još služi samo spomenu, već budućnost koja se treba oblikovati prema Božjem naumu. Vjera koju čini samo prenošenje običaja, velika slavlja i pučke pobožnosti nije dovoljna, upozorio je Papa.

Kršćani se također ne smiju zadovoljiti mišlju da određeni religijski duh ipak još uvijek postoji. Isto tako, jedna tradicionalno katolička zemlja ne smije se svesti na zajedništvo u hladovini krasnih crkava dok izvan njih tolika braća i sestre nose križ boli, patnje, siromaštva i nasilja, istaknuo je Papa i poručio  da je način na koji se te ljude prima test stvarne prožetosti Crkve duhom Evanđelja.

Papa se nakon molitvenoga susreta uputio u Apostolsku nuncijaturu u Rabatu gdje boravi u tijeku svoga 36. inozemnoga putovanja.

U Papinoj pratnji bili su i glavni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech, koji potječe s otoka Gozo i tamošnju je dijecezu vodio od 2006. do 2019. godine, kao i malteški nadbiskup Charles Jude Scicluna.

Po dolasku na Maltu Papa se u Predsjedničkoj palači susreo s malteškim predsjednikom Georgeom Williamom Vellom, premijerom Robertom Abelom i predstavnicima civilnoga društva i diplomatskog zbora te održao svoj prvi govor.